UNESCO: DVIJE TREĆINE NEPISMENIH U SVIJETU - ŽENE

PARIZ, 26. prosinca (Hina/AP) - Čak dvije trećine nepismenih odraslih osoba u svijetu čine žene, pokazuje najnovije istraživanje UNESCO-a. Međutim, ne bi trebalo mnogo da se takvi podaci iz temelja promijene, navodi se u istraživanju. Bile bi dostatne jednostavne inicijative poput zapošljavanja većeg broja učiteljica koje bi djevojčicama poslužile kao primjer, pa čak i iskopavanje bunara za vodu u mjestima koja nemaju pitke vode, što bi barem malo olakšalo posao djevojčicama koje izgube sate i sate noseći vodu u kantama s često prilično udaljenih izvora. Nepismenost žena dugo je već ukorijenjena u siromašnim društvima u zemljama trećeg svijeta, posebice u Africi, gdje se dječacima dodjeljuje naprednija društvena uloga, dok su djevojčice najčešće osuđene na život domaćice i deprivilegirane glede obrazovanja. No, ovih dana objavljeno istraživanje UNESCO-a otkriva da se u većini tih zemalja djevojčice, kojima je uspjelo krenuti u školu, školuju gotovo jednak broj godina kao i dječaci, što je dokaz da učionica može biti neka vrsta utočišta od diskriminirajućeg vanjskog svijeta. Rezultat dvogodišnjeg rada - UNESCO-ovo "Izvješće o obrazovanju u svijetu", koje je obuhvatilo 180 zemalja svijeta, bavi se uspoređivanjem sustava obrazovanja djevojčica i dječaka na dva načina: uspoređivanjem prosječnog broja godina obrazovanja koje oni mogu u svom društvu očekivati da će dobiti te uspoređivanjem broja godina obrazovanja koje oni koji krenu u školu i stvarno mogu dobiti. Razlike su u nekim slučajevima goleme. Primjerice, u Nigeru dječaci u prosjeku dobiju 2,8 godina obrazovanja, dvostruko više nego djevojčice. Budući da su ovo samo prosječne vrijednosti, podrazumijeva se i uključenost one djece koja nikad nisu išla u školu. Među školskom djecom, pak, bez obzira na to što je Niger siromašna zemlja s tradicionalno patrijarhalnim društvom, podaci pokazuju mnogo manje razlike - dječaci se u prosjeku školuju 8,4 godine, a djevojčice 7,9. "Obrazovni sustav je, po svemu sudeći, daleko manje nepravedan prema djevojčicama nego gospodarski, socijalni i kulturni uvjeti koji na prvom mjestu ograničavaju njihov pristup školovanju", kaže se u izvješću. Ono ističe da je za siromašne države veći izazov pronaći način da više djevojčica počne pohađati škole, nego zadržavati one koje su već uključene u obrazovni sustav. Izvješće predlaže jedan od jednostavnih načina da se počne s takvim nastojanjima - kada bi se u selima u kojima nema pitke vode izgradili bunari, djevojčice bi bile oslobođene dužnosti odlaska po vodu, što im oduzima mnogo vremena, budući da su izvori često prilično udaljeni od sela. Još jedan važan čimbenik koji ima izravan utjecaj na prisustvo djevojčica u učionici - zapošljavanje većeg broja učiteljica koje bi im služile kao pozitivan primjer. Izvješće tvrdi da bi zapošljavanje većeg broja žena u školstvu općenito pružilo ženama mogućnost napretka, a pomoglo bi i da se lakše prebrode problemi odbijanja obitelji da svoje kćeri prepuste školskoj poduci učitelja-muškarca. U visokom školstvu istraživanje je pokazalo najdrastičnije razlike. Na sveučilištima gotovo svih zemalja u razvoju muškaraca je mnogo više nego žena, dok je u razvijenim zemljama taj omjer jednak, a često i u korist žena. Primjerice, u Gvineji je od ukupnog broja studenata samo 7,2 posto žena, u Togu 13,4 posto, a u Bangladešu 16 posto. U Grčkoj, pak, studentica ima 50 posto, u Australiji 53 posto, a u Japanu 40 posto. Međutim, u većini zemalja gotovo je pravilo da se manje žena upisuje na znanstvene smjerove i nemoguće je razjasniti kako to da ono vrijedi čak i za bogate industrijalizirane zemlje. Direktor UNESCO-a Federico Mayor u svojoj izjavi uz izvješće ocjenjuje da nije riječ samo o gubitku za žene već i za samu znanost. Procjenjuje se da na razini osnovnog obrazovanja škole ne pohađa 25 posto djevojčica, u dobi od šest do 11 godina starosti, u odnosu na 16,4 posto dječaka. Gotovo dvije trećine nepismenih odraslih osoba u svijetu su žene. Postotak je pismenosti kod žena 71,2 posto, a kod muškaraca 83,6 posto. Najveće razlike kad je riječ o pismenosti između žena i muškaraca pokazuju podaci iz Afrike, Arapskog poluotoka, Indije, Pakistana i Bangladeša. (Hina) gt br 261339 MET dec 95