IZLAGANJE DR. IVIĆA PAŠALIĆA NA PRVOJ SJEDNICI PREDSJEDNIČKOG VIJEĆA

ZAGREB, 22. prosinca (Hina) - U cijelosti prenosimo uvodno izlaganje savjetnika Predsjednika Republike za unutarnju politiku dr. Ivića Pašalića na prvoj sjednici Predsjedničkog vijeća: "U stvaranju i ustroju hrvatske države i temeljnih sastavnica državne vlasti (zakonodavne, sudbene i izvršne), postojali su veliki problemi posvuda gdje je postojeće institucije trebalo preustrojiti iz starog komunističkog u novi demokratski ustroj sukladno interesima neovisne i demokratske države Hrvatske. Naime, program većinske stranke - HDZ-a je u svom temelju imao i ima ugrađenu svehrvatsku pomirdbu kojoj su strani svi oblici revanšizma i ekstremizma. Upravo ovu odrednicu politike većinske stranke zlorabili su dijelovi stare političke elite i birokracije koji su na brzinu zaodjenuli ruho demokracije te nudeći lažnu lojalnost, poslušnost i stručnost nastojali pod svaku cijenu sačuvati pozicije. Ti elementi starog birokratskog sustava su se na različite načine opirali nastanku neovisne Hrvatske i potom njene izgradnje u zemlju demokracije, u kojoj državna vlast i državna uprava ima potpuno drugu poziciju nego u prethodnom totalitarnom sustavu. Uz naslijeđe i ratne okolnosti su dodatno pogodovale daljnjoj birokratizaciji i korumpiranosti. U svekolikoj izgradnje Hrvatske jasno da valja ustrajati na politici pomirdbe, ali je s druge strane nedopustivo da se elementi starog birokratskog sustava sada javljaju kao nositelji kočenja djelotvornosti hrvatske vlasti. Držim kako se može ustvrditi da je ovih otpora bilo podosta i u pravosuđu. Tome je osobito pogodovalo i stvaranje klime o potpunoj zatvorenosti, izdvojenosti i nedodirljivosti sudbene vlasti, a da se pri tome zaboravilo na načelo jedinstvenosti sveukupne državne vlasti. Sve je to dovelo do dosta teškog stanja glede ostvarivanja pravne države i vladavine prava. Takvoj ukupnoj klimi pogodovala su i određena kadrovska rješenja, gdje su se neki čelni ljudi postavljali u poziciju zaštite starih odnosa, ustroja i kadrova. Mnogim teškoćama osobito u sustavu pravosuđa pogodovali su i donekle različiti koncepcijski pristupi pa i ne baš najbolji osobni odnosi nekih čelnih ljudi sudbene vlasti i pravosuđa što se uz ostalo očitovalo, a dijelom je tako nažalost i danas, i u učestalim "prepucavanjima" po medijima. Takvo ozračje uz slabe plaće u državnoj upravi, državnom odvjetništvu i sudstvu, kao i potražnja za kompetentnim kadrovima u sustavu slobodnog tržišta i poduzetništva pogodovalo je odljevu kvalitetnih ljudi. Primjerice sudovi su popunjeni s oko 60 posto potrebnog broja sudaca, a broj neriješenih spisa uključivo platne naloge, pred sudovima u Republici Hrvatskoj u 1994. godini, bez prekršajnih sudova iznosio je oko 1.100.000. Istodobno, proces pretvorbe i privatizacije te tržnog gospodarstva nije bio praćen odgovarajućom zakonskom regulativom. Značajan broj propisa preuzet je iz bivšeg režima, a često su bili međusobno neusklađeni. U ovim okolnostima pojavili su se novi oblici kriminala s kojima se pravosudni sustav, ali i policija kao i ostala državna tijela zadužena za njihovo otkrivanje, do sada nisu suočavala, a u postojećem kaznenom zakonodavstvu nisu kvalitetno ili čak uopće jasno krivično-pravno određeni. Primjerice: financijski inženjering, organizirani kriminal, pranje novca, gdje je mašta i sposobnost počinitelja počesto nadmašila znanje i sposobnost kontrolnog i represivnog sustava države. U javnosti postoji uvjerenje kako cvjeta korupcija, gospodarski i financijski kriminal, koji se ne gone dovoljno učinkovito. Postoje brojne pritužbe građana o korupcionaškom ponašanju državne birokracije, po kojima se npr. bez korupcije ne može dobiti (osobito ne na vrijeme) građevinska lokacija, građevinska dozvola, poslovni prostor, izvođenje infrastrukturnih i građevinskih radova, nabavke za državu i sl. Držim da uz progon kriminalnih radnji, treba državnu upravu reorganizirati, smanjiti, debirokratizirati, informatizirati i bolje platiti. Osobito zabrinjava i opominje uvjerenje dobrog dijela javnosti kako se najveći - tzv. kriminal s kravatom događa u sprezi s vlašću odnosno pojedincima u njoj. Tim prije što se smatra kako se ponajveće zloporabe događaju u izravnoj ili neizravnoj svezi s državnim financijama i državnom imovinom. Ovdje valja reći kako ne postoje ni jasno institucionalizirana "pravila igre" za tzv. konflikt interesa državnih dužnosnika ili onih koji su to bili. Naime, normalno je i dobro je da se ljudi bave privatnim poduzetništvom, ali upitno je koliko je normalno i moralno da im to olakšava ili čak omogućuje sadašnja ili bivša pozicija u državnoj vlasti. To ima izuzetno negativne posljedice i zato jer kod mnogih stvara krivo uvjerenje kao da hrvatska država ne želi ili nije u stanju djelotvorno štititi državne interese i pravne interese svojih građana. Smatra se kako je položaj u bivšem režimu imao značajnog utjecaja u stvaranju dobrog dijela novog staleža poduzetnika, te da je sprega stare birokracije i njih rezultirala ishodom u kojem je dobar dio zdravog gospodarstva u rukama stare elite. U ovakvoj procjeni nadalje se smatra da leži i gotovo organizirano onemogućavanje značajnijeg uključivanja hrvatske dijaspore u proces pretvorbe i privatizacije te sveukupne izgradnje Hrvatske. Svaka pravna država ima temeljnu zadaću ostvariti učinkovitu ravnotežu provođenja državne politike odnosno državnih ciljeva s jedne strane i zaštite ljudskih prava i sloboda s druge strane. Te dvije zadaće ne smiju nikada doći u suprotnost niti se međusobno blokirati. Unatoč prethodnih konstatacija postoje i pozitivni pomaci. Primjerice u pravosuđu je u proteklih godinu i pol, učinjeno razmjerno mnogo na rješavanju problema koji su se do sada gomilali. Povećane su plaće sucima, sudske pristojbe su povećane, donijeti su neki važni zakoni, ubrzana su imenovanja od strane Državnog sudbenog vijeća. Prema tome treba reći kako je prekinuto stanje mrtvila i guranja problema pod tepih, te kako se uglavnom krenulo dobrim putem. Isto tako valja ukazati na kompetentnost i prve dobre rezultate državne revizije, kao jedne od temeljnih institucija za uvođenje kontrole i reda u državnim rashodima. Držim da treba podržati, ali i ubrzati poboljšanje rada i suradnje svih nadzornih službi države, zaduženi za otkrivanje i prijavljivanje počinitelja kaznenih djela - MUP, Carina, Financijska policija i druge inspekcijske službe. Važno je osigurati stručno osposobljavanje dužnosnika i djelatnika u pravosuđu i drugim državnim službama kako bi mogli odgovoriti izazovima koje pred njih stavljaju novi pojavni oblici kriminala. U novim okolnostima mira kada je uz provedbu mirovnih sporazuma gospodarski preporod i samim time rješavanje socijalnih problema nacionalni prioritet, posebno važnu ulogu ima funkcioniranje pravne države. Pri tome treba naglasiti potrebu za što potpunijim poštivanjem ustavnih načela i instituta socijalne države i socijalne pravde, kao jednog od temeljnih čimbenika stabilnosti hrvatske države pa i uvjeta za ozbiljenje pravne države. Nasuprot vrijednosnom relativizmu, lažnoj lojalnosti i stručnosti te nametanju defetizma, valja ponuditi prepoznatljiv sustav vrijednosti, kompetentnosti, optimizma i etičnosti. Pravna država mora osigurati pravu sigurnost građana i poduzetništva, mora jasno ukazati kako se fenomen MAFIOKRACIJE u Hrvatskoj neće dogoditi te će se goniti kriminali i sve zlouporabe bez obzira da li su počinitelji ili njihovi zaštitnici ovako ili onako pozicionirani prema vlasti. Držim da bi se ovime sva dobrobit nacionalne suverenosti i mira, na najbolji mogući način pretočila u korist, blagostanje i dostojanstvo života pojedinca, obitelji i Domovine Hrvatske." (Hina) pp vkn 221830 MET dec 95