FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

JUČER PUŠTEN U RAD 400 KV DALEKOVOD ZAGREB-SPLIT

ZAGREB, 22. prosinca (Hina) - Hrvatska elektroprivreda (HEP) je jučer poslijepodne pustila u rad 400 kV (kilovolt) dalekovod Konjsko - Obrovac - Meline. "To je povijesni trenutak za HEP i Hrvatsku, jer su po prvi puta Zagreb i Split povezani 400 kV vezom", izjavio je na današnjoj konferenciji za novinare generalni direktor HEP-a Damir Begović. On je istaknuo da je u sustavu i normalnom pogonu i Termoelektrana Rijeka, najveći objekt HEP-a snage 320 MW (megavata). Naime, u roku od tri mjeseca poduzeće "Đuro Đaković" završilo je remont te termoelektrane. Tako je, uz sanaciju brane Peruča, HEP u prosincu dovršio i sanirao tri kapitalna elektroenergetska objekta, kazao Begović. Osvrćući se na reakcije u vezi s planiranom izgradnjom termoelektrane Obrovac, Begović je izvijestio da je razloge pismeno obrazložio i Županijskoj skupštini Zadarsko-kninske županije i županu Šimi Prtenjači. Razlozi su prvenstveno tehnološki, pojasnio je Begović, jer se zbog velike dužine 400 kV dalekovoda Rijeka - Zakučac (kod Omiša) javlja jalova energija što povećava troškove rada elektroenergetskog sustava. Najbolje je rješenje stoga gradnja novog objekta i to termoelektrane, rekao je Begović. Glavni direktor HEP-a napominje da bi TE Obrovac bila ekološki prihvatljiv objekt, a radila bi na uvozni ugljen čija bi koncentracija sumpora bila manja od jedan posto. Odluku o gradnji objekata donijet će hrvatski Sabor, ali, ističe direktor Direkcije za proizvodnju HEP-a Ante Ćurković, Hrvatska elektranu mora graditi na moru. Termoelektrana na ugljen, koji je energent koji jamči neovisnost, napominje Ćurković, mora se graditi na moru, jer bi njegov transport u kontinentalni dio bio veliki trošak. Damir Begović također upozorava da Hrvatskoj u sadašnjoj strukturi izvora, gdje hidroelektrane čine oko 50 posto, nedostaje termoelektrana potrebna za temeljni rad energetskog sustava. Zbog toga HEP, naglašava Begović, mora završiti TE Plomin II te započeti s pripremama za izgradnju TE Obrovac. Kao dugoročne planove HEP-a, Begović je naveo i izgradnju termoenergetskog objekta u Slavoniji, hidroelektrana Lešće, Novo Virje, Oblak (kod Dubrovnika) te akumulacije Kosinj. Planovi su i revitalizacija i izgradnja dodatnih kapaciteta u Sisku i Zagrebu, te povezivanje 400 kV dalekovodom s Mađarskom. Na pitanje o iznosima investicija u idućoj godini, Begović odgovara da HEP nije u stanju, sa sadašnoj cijenom električne energije, ulagati u nove objekte. Planirana sredstava akumulacije od oko 250 milijuna njemačkih maraka, utrošit će se na održavanje i sanaciju proizvodnih objekata te na sanaciju distributivne mreže. Za nove investicije, ističe Begović, HEP ima konkretne ponude stranih ulagača, a uskoro se očekuje i konačni dogovor oko financiranja Plomina II. Generalni direktor HEP-a osvrnuo se i na odnose sa sindikatima, ističući da je uprava spremna razgovarati o kolektivnom ugovoru, ali i da očekuje da se tri sindikata koja djeluju u HEP-u prethodno međusobno dogovore. Direktor Direkcije za administracijske poslove Ante Crnić najavljuje da bi pregovori mogli započeti vjerojatno oko 15. siječnja. Dogovoreno je osnivanje zajedničkog tima za pregovore, a podloga za pregovore bit će radni tekst kolektivnog ugovora kojeg bi trebali ponuditi sindikati, naglašava Crnić. (Hina) bn vkn 221501 MET dec 95

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙