ZAGREB, 21. prosinca (Hina) - Pretisak knjige "Hrvatski spomenici u kninskoj okolici uz ostale suvremene dalmatinske iz doba narodne hrvatske dinastije", iz 1888. don Frane Bulića, predstavljen je danas javnosti u Hrvatskoj akademiji
znanosti i umjetnosti. Sunakladnici su izdavačke kuće "Dom i svijet", "Narodne novine", Državna uprava za zaštitu kulturne i prirodne bašine i HAZU.
ZAGREB, 21. prosinca (Hina) - Pretisak knjige "Hrvatski spomenici u
kninskoj okolici uz ostale suvremene dalmatinske iz doba narodne
hrvatske dinastije", iz 1888. don Frane Bulića, predstavljen je danas
javnosti u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti. Sunakladnici su
izdavačke kuće "Dom i svijet", "Narodne novine", Državna uprava za
zaštitu kulturne i prirodne bašine i HAZU. #L#
Monografija o hrvatskim spomenicima u kninskoj okolici jedan
je od najvažnijih djela o starohrvatskoj arheologiji i povijesti. U
njoj je prije cijelog jednog stoljeća vrsni hrvatski arheolog,
konzervator i povjesničar don Frane Bulić prvi put znanstveno opisao i
prikazao povijest i podrijetlo dragocjenih arheoloških spomenika iz
doba hrvatskih narodnih vladara.
Autor je, rečeno je na predstavljanju, prikazom tih spomenika
pokušao utvrditi ulogu Knina u doba hrvatske srednjovjekovne države,
kao i u kasnijem razdoblju. Uz kninske spomenike, obradio je i neke
srodne starohrvatske spomenike, pretežito s hrvatske obale.
Govoreći o ulozi don Frane Bulića u hrvatskoj povijesti i
arheologiji, akademik Mate Suić je, među ostalim, kazao da Bulić
nikada nije prekinuo svoje znanstvene veze s drevnim Kninom te da je
njegova uloga bila važna u spašavanju Salone, Splita i drugih
starohrvatskih gradova.
Ravnatelj Državne uprave za zaštitu kulturne i prirodne
baštine dr. Ferdinand Meder upozorio je na važnost pretiska te da je
spomenuta Uprava izradila nacionalni program zaštite kulturnih
spomenika, posebno u onim mjestima koja su bila privremeno okupirana.
Istaknuo je da će u toj obnovi Knin imati prioritet s obzirom na
njegovu ulogu i značenje u stvaranju hrvatske države u povijesti i
sadašnjosti.
O pretisku su još govorili Mirko Mađor, Ivan Bekavac i
akademik Hodimir Sirotković.
(Hina) ta mć
211512 MET dec 95