ZAGREB, 21. prosinca (Hina) - Knjiga Šimuna Šite Ćorića "60 hrvatskih emigrantskih pisaca", tiskana u ediciji "Prinosi za povijest književnosti u Hrvata", predstavljena je danas u Zagrebu. Nakladnik tog vrijednog djela je Sekcija
Društva hrvatskih književnika i Hrvatskog centra PEN-a za proučavanje književnosti u hrvatskom iseljeništvu.
ZAGREB, 21. prosinca (Hina) - Knjiga Šimuna Šite Ćorića "60 hrvatskih
emigrantskih pisaca", tiskana u ediciji "Prinosi za povijest
književnosti u Hrvata", predstavljena je danas u Zagrebu. Nakladnik
tog vrijednog djela je Sekcija Društva hrvatskih književnika i
Hrvatskog centra PEN-a za proučavanje književnosti u hrvatskom
iseljeništvu. #L#
Esejist, publicist, pjesnik, antologičar Šimun Šito Ćorić, u
svoje je dvije knjige, prije objavljenoj "45 hrvatskih emigrantskih
pisaca" te u danas predstavljenoj "60 hrvatskih emigrantskih pisaca",
omogućio uvid u dio hrvatske književnosti koji je dugo bio zanemarivan
i prešućivan, rekao je Dubravko Horvatić upozoravajući na povijesne i
političke razloge tog prešućivanja i zanemarivanja. Govoreći o
karakteristikama i vrijednostima emigrantske literature, Horvatić je
na predstavljanju, među ostalim, istaknuo kako Ćorićeva knjiga nije
samo pregled emigrantske književnosti, već most između Hrvata u
domovini i drugim zemljama.
Knjiga "60 hrvatskih emigrantskih pisaca" rezultat je
višegodišnjeg rada, kazao je njezin autor Ćorić, napominjući kako joj
je namjera bila obuhvatiti sve pisce koji žive izvan domovine, bez
obzira na političku opredjeljenost i oblik veze s domovinom. Ćorić je
upozorio na teškoće, ali i na zanimljivosti koje su se javljale u
pripremi knjige, osobito u prikupljanju podataka o piscima. Zahvaljući
upornim istraživačima, od svih 60 pisaca, nerazjašnjena je ostala samo
sudbina jedne pjesnikinje - Zore Čeko, koja je, koliko je poznato,
objavila zbirku pjesama "Ruža vjetrova" u Muenchenu, kazao je Ćorić.
U ime suizdavača Hrvatske matice iseljenika, njezin ravnatelj
Ante Beljo je kazao kako Matica i u budućnosti želi podupirati slične
projekte, kako bi knjige o hrvatskim emigrantskim piscima došle u
hrvatske knjižnice i svjedočile mlađim naraštajima o književnosti
"koja je negdje postojala, ali se o njoj ništa nije smjelo znati".
(Hina) bm mć
211455 MET dec 95