ZAGREB, 20. prosinca (Hina) - U nizu velikih likovnih događaja na svršetku godine ovih je dana u Hrvatskom društvu likovnih umjetnika otvorena retrospektivna izložba istaknute hrvatske slikarice Mirande Morić. Izložba obuhvaća 140
djela - ulja, tempera, akvarele i crteže što ih je ta umjetnica do sada izložila na brojnim samostalnim i skupnim izložbama u zemlji i inozemstvu.
ZAGREB, 20. prosinca (Hina) - U nizu velikih likovnih događaja na
svršetku godine ovih je dana u Hrvatskom društvu likovnih umjetnika
otvorena retrospektivna izložba istaknute hrvatske slikarice Mirande
Morić. Izložba obuhvaća 140 djela - ulja, tempera, akvarele i crteže
što ih je ta umjetnica do sada izložila na brojnim samostalnim i
skupnim izložbama u zemlji i inozemstvu. #L#
Miranda Morić slikarstvo je upisala na Kraljevskoj akademiji za
umjetnost i umjetnički obrt u Zagrebu 1938. nakon pripremnog tečaja
crtanja kod slikara Joke Kneževića. Tijekom studija profesori su joj
bili K. Hegedušić, O. Mujadžić, T. Krizman, B. Šenoa, J. Kljaković,
J. Bach, M. Tartaglia, V. Šeferov, Lj. Babić i Z. Šulentić. Nakon
svršene Akademije dvogodišnju specijalku, do 1944., Miranda Morić
pohađala je kod profesora Tartaglie, a prvi put izlaže 1947. Od tada
do danas svoja je djala predstavila na petnaestak samostalnih i više
desetaka skupnih izložaba.
Miranda Morić organizirala je različite akcije i manifestacije te kao
angažirana djelatnica u HDLU uspjela pripomoći afirmaciji suvremenog
hrvatskog slikarstva.
Autor predgovora te velike izložbe, likovni kritičar Tonko Maroević,
uz ostalo ističe da izbor djela na izložbi pretendira na monografski
ili već spomenuti retrospektivni karakter koji obuhvaća sve faze
slikaričina stvaralaštva. On podsjeća da Miranda Morić počinje "s
mrtvim prirodama" u kojima se naslućuje "sjaj davnine dragocjenosti i
emotivna vezanost uz pojedine motive". Nježni i delikatni likovni
rukopis Miranda Morić iskazala je u "Ženskom aktu s leđa", koje Tonko
Maroević smatra svojevrsnim manifestom toga dijela slikaričina
stvaralaštva. U početku pedesetih godina, nastavlja Maroević, ona se
predstavlja novim djelima s tzv. izlaskom u eksterijer u plain-air. Iz
tog vremena poznata su joj djela "Pogled na Gornji grad" i "Kaptol".
Na izložbi se ističe i njezino djelo "Mrtva priroda" iz kasnih
pedesetih godina, shvaćeno kao izričit homage Emanuelu Vidoviću. U
60-im godinama Miranda Morić izlaže u inozemstvu, a njezina paleta u
tom razdoblju, po riječima kritičara Tonka Maroevića, "tone u
sivosmeđe mješavine s polumrakom ili protusvjetlom komornoga
prostora". U tom vremenu nastaje njezin ciklus "Žena i kamen", u kojem
razrađuje likove žena iz Dalmatinske zagore. U zadnjih dvadesetak
godina slike Mirande Morić imaju pretežno putopisnu obilježenost, među
kojima prevladavaju mediteranski karajolici. "Želji da se oduži
zavičajnim ishodištima pridružio se i 'užitak u slikanju' potreba
oslobađanja afektivnog napona i sposobnost fiksiranja prolaznosti u
trajnim oblicima", zaključuje pisac predgovora izložbi Tonko Maroević.
Izložbu prati vrlo pregledan i opsežan katalog. Likovni postav
izložbe načinio je Oleg Hržić.
(Hina) ta do
201752 MET dec 95