ZAGREB, 20. prosinca (Hina) - Uvodna konferencija za pregovore o mjerama za stvaranje povjerenja i kontroli naoružanja sukladno Mirovnom sporazumu iz Daytona, koja je održana u Bonnu, imala je svrhu utvrditi polazne osnove za
pregovore o smanjenju i kontroli naoružanja te mjerama za uspostavu povjerenja na prostoru bivše Jugoslavije.
ZAGREB, 20. prosinca (Hina) - Uvodna konferencija za pregovore o
mjerama za stvaranje povjerenja i kontroli naoružanja sukladno
Mirovnom sporazumu iz Daytona, koja je održana u Bonnu, imala je svrhu
utvrditi polazne osnove za pregovore o smanjenju i kontroli naoružanja
te mjerama za uspostavu povjerenja na prostoru bivše Jugoslavije. #L#
Na konferenciji su sudjelovala 32 izaslanstva, među kojima i hrvatsko
na čelu s potpredsjednikom Vlade i ministrom vanjskih poslova dr.
Matom Granićem.
Osim plenarne sjednice, na kojoj su sudjelovali ministri vanjskih
poslova i vođe izaslanstava zemalja na koje se odnosi sporazum iz
Daytona, te Kontaktne skupine, EU-a, OESS-a, NATO-a i OIC-a, na
Uvodnoj konferenciji održana su i dva sastanka stručnjaka
koji su razmatrali odredbe članka II odnosno članka IV Aneksa 1B
Daytonskog sporazuma.
Odredbe članka II Aneksa 1B odnose se na mjere izgradnje povjerenja i
sigurnosti u BiH. Pregovori o tim mjerama odvijat će se pod okriljem
Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) a prema dogovoru
u Bonnu, trebali bi biti završeni do 26. siječnja 1996. godine. Mjere
za izgradnju povjerenja i smanjenje opasnosti sukoba, ukratko,
uključuju ograničenje vojnog razmještanja, vježbi, smještaja teškog
oružja, uvođenja stranih snaga, uspostavu vojnih misija koje bi
zamjenjivale potrebne vojne podatke i kontrolirale poštivanje
dogovorenih mjera.
Za Hrvatsku veću važnost imaju odredbe članka IV Aneksa 1B kojima se
nastoji stvoriti buduća stabilnost u regiji i postići ravnoteža i
kontrola naoružanja u državama nastalim nakon raspada Jugoslavije.
Pregovori o regionalnoj stabilnosti između Hrvatske, BiH i Srbije
trebaju početi 4. siječnja u Beču i trajati šest mjeseci. Stranke u
roku 30 dana od stupanja na snagu Aneksa moraju prijaviti svoje
oružje u skladu sa Sporazumom o konvencionalnim snagama u Europi
(CFE). Dakle, treba prijaviti sljedećih pet kategorija oružja: borbeni
tenkovi, oklopni transporteri, borbeni helikopteri, zrakoplovi i
topništvo. To je standardnih pet kategorija oružja koje zemlje
potpisnice Bečkog dokumenta prijavljuju OESS-u, ali u ovom slučaju pod
topništvom se ne prijavljuju samo oružja promjera većeg od 100
milimetara, već i ono iznad 75 milimetara. Naime, radi se o tome da je
tijekom rata u Hrvatskoj i BiH uočeno da je veliki broj osoba stradao
u napadima minobacača čiji je kalibar manji od 100 milimetara.
OESS je radi pomoći stranama u organiziranju pregovora imenovao
norveškog generala Kai Eidea. Sporazum o naoružanju trebao bi se
temeljiti najmanje na sljedećim kriterijima: broj stanovnika, sadašnje
posjedovanje oružja, obrambene potrebe i razine snaga u regiji.
Ako tijekom šest mjeseci pregovora ne dođe do sporazuma među
stranama, onda će se primijeniti ograničenje oružja prema odnosu 5:2:2.
Ako se ta formula bude primijenila onda će polazni temelj
za utvrđivanje dopuštenog naoružanja biti količina oružja koje ima SR
Jugoslavija. Od ukupne količine prijavljenog oružja SRJ će moći
zadržati 75 posto, Hrvatskoj bi bilo dopušteno imati 30 posto od
polaznog temelja, a BiH bi svojih 30 posto raspodijelila na odnos 2:1
u korist Federacije. Da bi dodatno razjasnili formulu, pretpostavimo
da je SRJ prijavila 1.000 tenkova. Tada bi, prema formuli 5:2:2, SRJ
smjela zadržati 750 tenkova, Hrvatska bi smjela imati 300, BiH također
300 od kojih bi 200 bilo za snage Federacija a 100 za bosanske Srbe.
Hrvatski ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić u Bonnu je
naglasio da će hrvatska strana aktivno sudjelovati u dijelu razgovora
koji se odnosi na utvrđivanje temeljnih načela na osnovi kojih će se
voditi pregovori, ali da rad na konkretnoj primjeni razoružanja i
ograničenja naoružanja nije moguć dok SR Jugoslavija ne prizna
Hrvatsku. Nikakvih pregovora ne može biti dok istočna Slavonija,
Baranja i zapadni Srijem nisu integrirani u pravni sustav Hrvatske i
dok Beograd pokazuje da nije odustao od teritorijalnih pretenzija na
štetu Hrvatske, istaknuo je ministar Granić.
(Hina) sb rb
201358 MET dec 95