VJESNIK: KAKO 'ODERATI' NATOVCE

ZAGREB, 19. prosinca (Hina) - "Na područje BiH i Hrvatske dolazi šezdesetak tisuća pripadnika NATO-a, plus oko dvadesetak tisuća ljudi iz njihovih pratećih službi. Eto, kaže naše turističko rukovodstvo, velike prilike za hrvatski turizam, vrijedne (već se i to izračunalo!?) oko pola milijarde dolara i sad, naravno, to treba 'ubrati'", piše Pero Gabrić u današnjem Vjesniku i komentira: "Najrazličitijih kampanja uglavnom nam nikad nije nedostajalo, a način kako su najavljene pripreme za 'NATO-turizam', po svemu sudeći, dosta nalikuje na kampanjsku praksu. Izračunalo se (ili 'izračunalo') kako će natovci za boravka na ovim prostorima imati oko 4,8 milijuna (!?) slobodnih dana, pa kad se to pomnoži 'uz uobičajenu potrošnju od sto američkih dolara na dan' (!?)... eto nama - lova do krova! Računica kao iz priče, a vrijedi uz to spomenuti i podatak kako su naši turistički dužnosnici sad odjednom svjesni da je hrvatski turizam 'propustio vlak s unproforcima' i nije iskoristio priliku koja mu se pružila, pa, eto, sad treba ispraviti tu pogrešku na natovcima..." Analizirajući potom što bi ta kampanja turističkih radnika trebala donijeti Hrvatskoj, Grabić posebno izdvaja neke moguće negativne efekte nastojanja da se u relativno kraćem vremenu pokupi pola milijarde dolara. Napominje kako su za to potrebni raznoliki sadržaji u ponudi (različiti dnevni, vikend i višednevni aranžmani, s naglaskom na noćni život) i nastavlja: "Naša je žalosna istina da smo inače u sadržajima siromašni (tako je i bilo za bivše države koja nikad nije slovila kao turistički uspješna!), o tzv. noćnima da se i ne govori, pa ako su odjednom tako prijeko potrebni, onda postoji velika opasnost (naša posla!) da se sada u igru ubace razni mešetari, prodavači magle, makroi... i organiziraju i nametnu svoju 'ponudu'. Nije potrebno naglašavati kakva bi to 'reklama' bila za zemlju koja pretendira na visoko mjesto u euroturizmu!" Upozorivši potom kako nam je brojne turiste (među njima i unproforce) odvukla konkurencija iz Mađarske, Slovenije, Italije... "zato što nudi raznolikije sadržaje (uglavnom normalne u međunarodnoj turističkoj ponudi i praksi) i, što je posebno odlučujuće, znatno niže (izvanpansionske) cijene od naših", Gabrić pita: "Što ako nam se dogodi da nuditelji usluga (ponovno: naša posla!) dolazak, navodno, bogatih i objesnih pripadnika interventnih snaga shvate kao priliku za 'deranje kože' gostima? Eto novoga zla za naš turizam i njegovu sliku u svijetu". Pridodaje tome i nedostatak stručnih kadrova koji se sveo na one sposobne "susjedu obarati cijenu (još jednom: naša posla!), dati znatno ispod cijene samo da se preotmu gosti (u ovome slučaju natovci)". Na kraju Gabrić ocjenjuje: "Rat ima svakojakih posljedica, u novije doba jedna od njih je i dolazak stranih vojnih snaga u pojedine zemlje da bi tamo osigurale mir i red. Žalosno, ali - takva su vremena. No, jesu li strani vojnici i - gosti? Treba li ih u tom slučaju tretirati kao goste ili turiste? Treba, naravno! A treba li to udarati na velika zvona, kao što se sada čini? Ne treba! U praksi 'naša posla' tzv. velika zvona su određeni poziv na - lov u mutnome! Taj 'lov' svima nam je dobro poznat, a njegove posljedice još su poznatije! U ovome slučaju hrvatsko turističko vodstvo nedvojbeno ima prečega posla od - isticanja panoa dobrodošlice stranim vojnim snagama!" (Hina) dd 190754 MET dec 95