BEOGRAD, 17. prosinca (Hina) - Omogućavanje nacionalnim manjinama da putem svojih institucija teritorijalne samouprave očuvaju nacionalni identitet i potreba demokratizacije Srbije i SR Jugoslavije - poruka je sudionika jučerašnje
sesije Beogradskog kruga posvećene statusu manjina u SRJ.
BEOGRAD, 17. prosinca (Hina) - Omogućavanje nacionalnim manjinama da
putem svojih institucija teritorijalne samouprave očuvaju nacionalni
identitet i potreba demokratizacije Srbije i SR Jugoslavije - poruka
je sudionika jučerašnje sesije Beogradskog kruga posvećene statusu
manjina u SRJ. #L#
U razgovoru su sudjelovali čelnici Demokratskog saveza Hrvata
Vojvodine Bela Tonković i Milivoj Prčić, čelnici Demokratske zajednice
vojvođanskih Mađara Andraš Agošton i Čaba Šepšej te predsjednik
Saveza vojvođanskih mađara i subotički gradonačelnik Jožef Kasa.
Tribinu je vodio prof. Miladin Životić.
Reguliranje statusa i prava nacionalnih manjina u državi u kojoj
manjinski narodi čine 37 posto građana prvorazredno je političko
pitanje, rekao je Bela Tonković. Primijetio je kako je država zauzela
stajalište da Hrvati nisu nacionalna manjina ni konstitutivni narod,
pozivajući se na izjave ministrice za ljudska i manjinska pitanja
Margit Savović, koje, kako je rekao, nitko iz vlasti nije demantirao.
Tonković je rekao da DSHV zahtijeva lokalnu samoupravu, kulturnu i
teritorijalnu autonomiju, dodajući da "traže budućnost u sklopu
državnih institutcija i unutar ovog društva". Polazeći od toga da su
Hrvati kao autohtono stanovništvo "legitimni element društva i
države", Tonković je rekao da oni imaju pravo na samoupravu, radi
očuvanja nacionalnog identiteta u multietničkoj i multikulturalnoj
sredini. Objasnio je da teritorijalna autonomija ne znači "geto", već
je to pitanje demokratskog uređivanja države, što bi se moglo provesti
putem demokratski izabranog Hrvatskoga nacionalnog vijeća. U izborima
za članove vijeća cijelo područje SRJ bilo bi jedna izborna jedinica,
što bi omogućilo i Hrvatima u Nišu i u Boki, a ne samo u Vojvodini, da
biraju svoje predstavnike.
Milivoj Prčić je najviše govorio o kulturnoj autonomiji, podsjećajući
na visok stupanj takve autonomije koji su Hrvati imali u Kraljevini
SHS, a to je potkrijepio dugačkom listom kulturnih institucija Hrvata
u to doba, uključujući Hrvatsko narodno kazalište u Subotici.
Tonković i Prčić su iznijeli primjedbe na status koji su Hrvati imali
u vrijeme autonomije Vojvodine prema Ustavu iz 1974. godine, koji je,
kako je rečeno, "bio pokriće za diskriminaciju Hrvata".
"Mi nećemo postavljati balvane, niti tražiti koridor, ali nam je
potreban duhovni koridor prema matičnom narodu i za to ćemo se
boriti", rekao je Prčić.
Andraš Agošton iznio je koncepiju personalne autonomije, model koji
bi omogućio nacionalnoj manjini da se iskaže kao politički subjekt i
to u prvome redu u oblasti obrazovanja, kulture i informiranja.
Vođa SVM-a i subotički gradonačelnik Jožef Kasa govorio je o
diskriminaciji Mađara u vojsci, policiji, carinskim službama,
pravosudnim tijelima i u prosvjeti. I on je istaknuo "prijeku potrebu
kulturne i teritorijalne autonomije za vojvođanske Mađare". Kasa je
također podsjetio na doprinos nacionalnih manjina i njihovih
organizacija sprečavanju međuetničkih sukoba u Vojvodini u prošle
četiri godine, "što je onemogućilo da se rat proširi na to nacionalno
heterogeno područje".
(Hina) sb dd
171255 MET dec 95