ZASTUPNIČKI DOM SABORA: POTVRĐENI AKTI NBH

ZAGREB, 13. prosinca (Hina) - Zastupnički dom hrvatskoga Sabora danas je potvrdio godišnji obračun Narodne banke Hrvatske za 1994. godinu te financijski plan NBH za 1995. godinu. Zastupnici su također prihvatili dopunu dnevnog reda za još sedam točaka, među kojima je i Prijedlog odluke o privremenom financiranju izdataka državnog proračuna za siječanj 1996. godine. #L# Guverner NBH dr. Pero Jurković je kazao da su tijekom 1994. godine postignuti značajni rezultati - zaustavljen je pad gospodarske aktivnosti, povećana stopa konvertibilnosti domaće valute, povećane devizne rezerve, te sklopljen stand by aranžman s MMF-om. "Svjesni smo da se stabilizacija na dulji rok ne može osigurati bez restrukturiranja gospodarstva i gospodarskog razvoja", kazao je Jurković ukazujući na važnost monetarne politike. Upozorio je da su tijekom 1994., a i 1995. na sceni i negativni fenomeni koji se često neopravdano pripisuju samo monetarnoj politici - problem kamatnih stopa, problem nelikvidnosti, te pitanje realne razine intervalutarnog tečaja ističući da su sva ta tri problema strukturne naravi. Osvrćući se na problem visokih kamatnih stopa, Jurković je ukazao na postojeću privrednu, posebno bankovnu strukturu. Banke raspolažu relativno lošom aktivom, svega 20 posto, dok je ostalo mrtvi kapital. Upozorava i na monopol u bankarskom sustavu u kojemu četiri banke sudjeluju sa više od 70 posto u ukupnoj aktivi. Pri rješavanju tih problema monetarnoj politici je ostalo da se služi mehanizmom koji je imala na raspolaganju, a to je stopa obvezne rezerve koja je, rekao je Jurković, dosegla relativno visoku razinu od čak 45 posto. Na visoke kamatne stope utjecali su i proračun te potražnja za novcem. "Sve dok se ne zatvore gutači novca nikakva monetarna politika neće zaustaviti rast kamatnih stopa", upozorio je Jurković. Glede tečaja, guverner upozorava da devalvacija ne bi vodila nikamo osim što bi podgrijali inflatorna očekivanja. NBH je u 1994. godini sklopila Stand by aranžman s MMF-om, što je omogućilo i sređivanje dijela vjerovničkih odnosa s Pariškim, a očekuje se uskoro i sa Londonskim klubom. Jurković je napomenuo da se trenutno radi na novom trogodišnjem aranžmanu sa MMF-om. Uvođenje nacionalne valute obilježilo je 1994., kazao je guverner dodavši da je "kuna jedna od odluka nove vlasti koja je najšire prihvaćena u hrvatskom narodu, a to je pridonijelo i njenoj stabilnosti". Suradnju NBH s Vladom guverner je ocijenio dobrom, dodavši da se "Vlada ponašala korektno prema nama, nije bilo značajnijih pritisaka, NBH je sačuvala svoju nezavisnost i ustavnu poziciju". Upozoravajući na stanje "totalne nelikvidnosti", Srećko Bijelić (HNS) je upitao koji su glavni uzroci da nitko nikome ne plaća i tko je najveći dužnik. Bijelić upozorava na mišljenje nekih stručnjaka da je tečaj precijenjen i da je time oštećena izvozna privreda. Ante Beljo (HDZ) ukazuje na nesklad rada hrvatskih banaka sa bankama u svijetu, a Joško Kovač (HSS) drži da bi prije sanacije banaka te banke trebalo privatizirati. Drago Krpina (HDZ) upozorava da banke izravno utječu na privatizaciju, dok Ivan Milas (HDZ) napominje da je Hrvatska jedina zemlja u kojoj prednost dobivanja kredita kod banaka imaju oni koji loše stoje. Milas pruža punu potporu čvrstoj valuti, koja je po njemu, pretpostavka tržišnog gospodarstva. Katarina Fuček (HDZ) predlaže da se ocijeni koja poduzeća imaju šansu opstati. Ukazujući na naslijeđene probleme, Đuro Njavro (HDZ) se založio za pronalaženja načina poticanja akumulacije kapitala u poduzećima kako bi se ta poduzeća mogla osloniti na vlastita sredstva. Odgovarajući na niz primjedbi o precijenjenosti tečaja, guverner NBH Jurković je, uz ostalo, opetovao da nema mogućnosti da se u postojećem sustavu obavi devalvacija jer se time, osim generiranja inflacije, ne bi ništa dobilo. Na prijedlog o privatizaciji prije sanacije banaka, odgovora pitanjem tko bi kupio te banke, opterećene dugovima i balastima koje vuku. "Banke treba učiniti atraktivnim, pa ih onda privatizirati", kazao je Jurković. Nakon kraće rasprave, Zastupnički je dom na dnevni red uvrstio još sedam točaka. Uz prijedlog odluke o privremenom financiranju izdataka državnog proračuna za siječanj 1996., dnevni je red dopunjen sa četiri zakonska prijedloga upućena po hitnom postupku - o plaćanju doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje radnika, samostalnih privrednika, individualnih poljoprivrednika, te o plaćanju doplatka za djecu. Po hitnom postupku Zastupnički će dom raspravljati i o prijedlogu odluke o davanju pomoći gradovima i općinama za elementarne nepogode te o prijedlogu zakona o izmjeni zakona o plaćama sudaca i pravosudnih dužnosnika. Ministar rada i socijalne skrbi Joso Škara, objašnjavajući paket zakona o stopama doprinosa, napomenuo je da se ne radi ni o kakvim izmjenama, te da je riječ o istim stopama kao i u 1995.. Potpredsjednik Vlade Borislav Škegro napomenuo je kako je Vlada predmnjevala da bi se krajem godine mogla održati nova sjednica Sabora. Kako je odlučeno da te sjednice neće biti, Vlada je točke predviđene za tu sjednicu predložila sada. "Radi se o najnužnijim funkcijama države koje moraju biti zadovoljene", kazao je Škegro najavljujući da će Vlada prijedlog proračuna za 1996. Saboru uputiti u siječnju. (Hina) bn ds 131414 MET dec 95