ZAGREB, 12. prosinca (Hina) - Zastupnički dom hrvatskog Sabora u nastavku je današnjeg rada zaključio rasprave o nizu zakonskih prijedloga koje je hrvatska Vlada uputila po hitnom postupku, a odlučivanje o tim prijedlozima odgođeno je
dok se ne dobije prethodno mišljenje Županijskog doma. Zastupnički je dom raspravio i više zakonskih prijedloga kojima bi se potvrdili međudržavni ugovori, a širu je raspravu zastupnika potaknuo Prijedlog zakona o potvrđivanju Konvencije o nuklearnoj sigurnosti.
ZAKONSKIH PRIJEDLOGA PO HITNOM POSTUPKU
ZAGREB, 12. prosinca (Hina) - Zastupnički dom hrvatskog Sabora u
nastavku je današnjeg rada zaključio rasprave o nizu zakonskih
prijedloga koje je hrvatska Vlada uputila po hitnom postupku, a
odlučivanje o tim prijedlozima odgođeno je dok se ne dobije prethodno
mišljenje Županijskog doma. Zastupnički je dom raspravio i više
zakonskih prijedloga kojima bi se potvrdili međudržavni ugovori, a
širu je raspravu zastupnika potaknuo Prijedlog zakona o potvrđivanju
Konvencije o nuklearnoj sigurnosti. #L#
Tijekom rasprave o predloženim zakonima kojima bi se potvrdili
ugovori hrvatske Vlade sa vladama Makedonije, Poljske i Albanije o
izbjegavanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak i na imovinu,
Đuro Njavro (HDZ) sugerirao je Vladi da uz takve zakonske prijedloge
zastupnicima uputi i procjene utjecaja tih ugovora na hrvatsko
gospodarstvo i na državni proračun. On ističe da ti ugovori imaju i te
kakve gospodarske i financijske posljedice za Hrvatsku. Ministar
financija Božo Prka odgovorio je da je riječ o tzv. općim zakonima
kojima Vlada stvara pretpostavke za gospodarsku suradnju, napominjući
da je nemoguće kvantificirati efekte buduće gospodarske suradnje jer
ona uvelike ovisi o privatnoj inicijativi.
Konvenciju o nuklearnoj sigurnosti Republika Hrvatska potpisala je
u travnju ove godine, i ona obvezuje zemlje koje imaju nuklearne
objekte. Hrvatska takav objekt nema, ali je sa Republikom Slovenijom
suvlasnik 50 posto nuklearne elektrane Krško, uvodno je pojasnio
pomoćnik ministra gospodarstva Vladimir Kramberger govoreći o
predloženom zakonu kojim bi se ta konvencija i potvrdila. "Usvajanjem
i ratifikacijom konvencije o nuklearnoj sigurnosti učvrstit ćemo naše
pozicije prema NEK-u te našu pregovaračku poziciju sa Slovenijom",
kazao je Kramberger. Iako je istaknuo da ta konvencija ništa ne
prejudicira kada je riječ o mogućoj izgradnji nuklearnog objekta u
Hrvatskoj, upravo to je izazvalo najveću pozornost zastupnika u
raspravi. Tako je izjašnjavajući se "kao okorjeli protivnih nuklearki
u Hrvatskoj", Joško Kovač (HSS) ocijenio da je predloženi zakon,
odnosno konvencija "embrij za nuklearke u Hrvatskoj". Takvu su bojazan
izrekli i Marin Jurjević (SDP) koji bi želi da se Sabor jasno izjasni
protiv nuklearki, te Dino Debeljuh (IDS) koji predlaže da Sabor uz
konvenciju prihvati i zaključak kojim bi se izjasnio protiv nuklearki.
Axel Luttenberger (IDS) i Mato Arlović (SDP) nisu uvjereni da
potvrđivanje konvencije ne iziskuje dodatna sredstva iz proračuna.
Arlović uz to pita zašto tu konvenciju Sabor ne bi potvrdio nakon
rasprave o energetskoj strategiji Hrvatske tijekom koje bi se
raspravila i moguća izgradnja nuklearke kao i odlagališta nuklearnog
otpada. Takav su prijedlog poduprli i Marijan Filipović (HSS) te
Dragan Kovačević (HDZ).
Nema nikakve uzročne veze između konvencije i moguće izgradnje
nuklearke, jer ako bi se takvo što i predložilo taj bi prijedlog morao
doći na raspravu u Sabor, kazao je Vladimir Šeks (HDZ) ističući da
ratifikacija konvencije pruža Hrvatskoj velika jamstva da utječe na
smanjenje radiološkog utjecaja iz nuklearke u Krškom. Đuro Njavro
ocijenio je da je konvencija za Hrvatsku dobra jer nameće visoke
standarde zaštite. Kao važno osiguranje za Hrvatsku konvenciju je
označio i Žarko Domljan (HDZ) kazavši da je riječ o važnoj konvenciji
na razini UN-a.
Na upit Luke Bebića (HDZ) da li će prihvaćanje konvencije
ograničavati Sabor da donese rigoroznije mjere i odluke u svom
zakonodavstvu u svezi nuklearne energije, Vladimir Kramberger odgovara
da će se svi budući zakoni sa tog područja temeljiti na konvenciji. "S
tim da je to minimum, a Saboru, ako želi pooštriti te kriterije, ona
nije ograničavajući faktor", rekao je Kramberger. Osvrćući se i na niz
upita o odlagalištu nuklearnog otpada Kramberger je najavio da će to
pitanje doći pred Sabor. Procedura oko izbora potencijalnih lokacija
započela je još u bivšoj državi i do danas nije završena, rekao je
Kramberger najavljujući da će Vlada, u kojoj je taj prijedlog u
proceduri, taj materijal proslijediti Saboru.
U nastavku sjednice zaključena je i rasprava o Prijedlogu zakona o
izmjenama i dopunama Zakona o utvrđivanju katastarskog prihoda koji je
u drugom čitanju, a u prvom čitanju zastupnici su raspravljali i o
Prijedlogu zakona o zateznim kamatama.
Đuro Njavro je istaknuo da bez financijske discipline nema uređenog
tržišnog gospodarstva, napominjući da financijska disciplina ne može
biti nikada jednostrana, odnosno kako uz odgovornost poduzeća i
građana treba utvrditi i financijsku odgovornost države. Takvog je
mišljenja i zastupnik Slavko Linić (SDP), a ministar financija Božo
Prka odgovara kako u predloženom zakonu nigdje ne stoji da je država
izuzeta iz obveza plaćanja svojih dugova. "Stvara se javni dojam da je
država privilegirana, a to nije točno", zaključio je Prka.
Ivan Milas (HDZ) ustvrdio je kako je država najveći dobavljač i
dužnik. Također je kazao da je vrlo čudno to što država nema kontrolu
nad paradržavnim novcem, primjerice novcima od socijalnih fondova.
Zadaća je Vlade, ističe Milas, kupovati samo na licitacijama, a ne
gdje hoće pa i na način da plaća skuplje.
Sjednica Zastupničkog doma bit će nastavljena poslije stanke.
(Hina) bn/sšh ds
121445 MET dec 95