ZAGREB, 12. prosinca (Hina) - U četvrtak će u Parizu biti potpisan mirovni sporazum o Bosni i Hercegovini, paket dokumenata koji je, kao što je poznato parafiran 21. studenoga u Daytonu a sastoji se od Općeg okvirnog sporazuma i
dvanaest zasebnih aneksa.
ZAGREB, 12. prosinca (Hina) - U četvrtak će u Parizu biti potpisan
mirovni sporazum o Bosni i Hercegovini, paket dokumenata koji je, kao
što je poznato parafiran 21. studenoga u Daytonu a sastoji se od Općeg
okvirnog sporazuma i dvanaest zasebnih aneksa. #L#
Prema najavama domaćina u Parizu će se potpisivanje održati u dvije
zasebne ceremonije. Protokol francuskog ministarstva vanjskih poslova,
doduše, ima znatnih problema zbog štrajka koji već danima paralizira
Pariz pa je moguća promjena mjesta održavanja obje ceremonije.
Zasad, središnja je svečanost potpisivanja Općeg okvirnog sporazuma
zakazana za 11.00 sati u Elizejskoj palači.
U nazočnosti većeg broja šefova država ili vlada, među kojima će biti
i američki predsjednik Bill Clinton i francuski predsjednik Jacques
Chirac, temeljni bi sporazum trebali potpisati predsjednici Franjo
Tuđman, Alija Izetbegović i Slobodan Milošević. Kao svjedoci sporazum
supotpisuju predstavnici Francuske, Njemačke, Rusije, SAD i Velike
Britanije - zemalja članica Kontaktne skupine - te u ime Europske
unije španjolski premijer Felipe Gonzalez.
Opći okvirni sporazum imat će četiri ravnopravna izvornika: na
engleskom, hrvatskom, bosanskom i srpskom jeziku.
Tim sporazumom, prema odredbi članka 10, Republika BiH i SRJ
međusobno se priznaju kao "suverene neovisne države unutar njihovih
međunarodnih granica".
Prigodom potpisivanja mirovnog sporazuma o BiH, tijekom boravka u
Parizu, očekuje se da će predsjednici Hrvatske i BiH potpisati
sporazum o djelovanju Vijeća za suradnju, a Hrvatska i Srbija
potpisale bi sporazum o normalizaciji odnosa.
Prije središnje ceremonije, u četvrtak ujutro, vjerojatno u Centru
Kleber, trebalo bi biti obavljeno zasebno potpisivanje svih aneksa
Općeg okvirnog sporazuma.
Potpisnici bi bili predstavnici Republike i Federacije BiH te srpskog
entiteta u BiH, a druge bi zemlje bile zastupljene na razini ministara
vanjskih poslova.
Sporazume o vojnim pitanjima (Aneks 1-A), o regionalnoj stabilnosti
(Aneks 1-B), o razgraničenju između dva entiteta u BiH (Aneks 2) i
Aneks 10 - Sporazum o civilnim pitanjima, trebali bi potpisati
predstavnici Republike i Federacije BiH te Republike Srpske a
supotpisnici bi bili ministri vanjskih poslova Mate Granić i Milan
Milutinović u ime Hrvatske i SRJ.
Daljnjih pet aneksa - sporazum o održavanju izbora u BiH (Aneks 3),
sporazum o ljudskim pravima (Aneks 6), te sporazume o pravima
izbjeglih i raseljenih osoba (Aneks 7), o utemeljenju i djelovanju
Odbora za zaštitu nacionalnih spomenika (Aneks 8) i o međunarodnim
policijskim snagama (Aneks 11), u Centru Kleber bi trebali potpisati
predstavnici Republike biH, Federacije BiH i Republike Srpske.
Oni bi trebali potpisati i Aneks 4, koji sadrži ustavne odredbe za
BiH, ali tako da svaki od predstavnika potipisuje svečanu izjavu u
kojoj, primjerice, predstavnik Federacije BiH "u ime konstitutivnih
naroda i građana prihvaća Ustav BiH".
Dva aneksa - peti i deveti - koji sadrže sporazum o arbitraži i
sporazum o javnim korporacijama u BiH, trebali bi potpisati samo
predstavnici Federacije BiH i Republike Srpske, budući da tim
sporazumima uređuju pitanja međusobnih odnosa.
(Hina) fp dr
121300 MET dec 95