ŽUPANIJSKI DOM SABORA: RASRPAVA O DAYTONSKOM SPORAZUMU

ZAGREB, 11. prosinca (Hina) - U nastavku rada Županijskog doma hrvatskog Sabora otvorena je rasprava o Izvješću potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih poslova dr. Mate Granića o mirovnim pregovorima i aktivnostima hrvatskog izaslanstva u Daytonu i Sporazumu o istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu. Za raspravu je prijavljen veliki broj zastupnika, a rasprava će se nastaviti nakon stanke. Zastupnici su minutom šutnje odali počast preminulom Anti Miki Tripalu, donedavnom zastupniku hrvatskog Sabora. #L# Govoreći u ime Kluba zastupnika HDZ-a akademik Ivan Aralica je kazao da je Daytonski sporazum etapa u političko-povijesnom razvoju. Tim sporazumom riješena su sva tri važna pitanja, a to su, po Aralici, određenje Muslimana kao nacije, pitanje BiH kao države te pitanje komponiranja BiH. Važnim je istaknuo da se kompozicija BiH razmatra kao mulitikulturnost budući da ona i nikada nije bila rezultat dogovora tri naroda. Osvrćući se na protekle tri godine Aralica je kao temeljni nedostatak istaknuo pojavu protektorata, od pokušaja da BiH bude pod protektoratom UN, potom neke ujedinjene Europa, dok se sada pojavljuju SAD odnosno NATO. U ime Kluba zastupnika HSLS-a Mladen Godek je uz ostalo rekao kako je daytonskim sporazumima Bosna i Hercegovina de facto podijeljena. Svi ističu kako je ona navodno ostala cjelovita, a to je tragično, kazao je Godek, izražavajući negodovanje jer mnogi ne shvaćaju da je BiH podijeljena. Daytonski sporazum zaslužuje čvrstu podršku hrvatskog Sabora i hrvatskog naroda, ustvrdio je dr. Mate Meštrović (HDZ) napominjući kako taj sporazum treba promatrati kao dio još nedovršenog procesa na jugoistoku Europe. Ističući pohvale hrvatskom Predsjedniku što je ispravno uočio bit problema, te pohvale hrvatskoj diplomaciji, dr. Meštrović je naglasio kako je za Hrvatsku bitno pitanje istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijeme ocijenjujući kako se mirnom reintegracijom mnogo postiglo. Istup Mate Meštrovića u cijelosti je podržao Petar Đukan (HDZ) prema čijem mišljenju svu pozornost sada, nakon Daytona, treba skrenuti na provedbu mirne reintegracije i financijsku podjelu imovine bivše SFRJ. Svi strateški ciljevi su potignuti i ovo je generalno gledano početak raspleta krize na ovim područjima, stoga se trebamo okrenuti gospodarskom razvitku koji je ključan za budućnost. Đukan je posebno značajnim istaknuo hrvatsko jasno stajalište da je Prevlaka suvereni dio RH. Dr. Tereza Ganza-Aras (HSLS) drži kako je vrlo važno razmisliti zašto Srbija i Milošević ustrajavaju na jugoslavenskom imenu pojašnjavajući kako to nije samo pitanje zadržavanja jugoslavenske imovine, nego ima i dalekosežnije posljedice. Ona smatra da bi prije konačnog potpisivanja mirovnog sporazuma u Parizu trebalo dobiti čvrsta jamstva od SRJ što točno podrazumjeva pod granicama Hrvatske. Dodaje kako bi trebalo utvrditi kako će izgledati civilna vlast u istočnom dijelu Hrvatske, smatra kako bi prije potpisivanja sporazuma u Parizu trebalo riješiti i pitanje Brčkog, a po njenom bi mišljenju trebalo imati i garancije čelnih ljudi Herceg-Bosne da će njihova politika biti u službi integracije BiH. Stjepan Čamagajevac (HND) drži kako je povratak u ustavno-pravni sustav RH četiri i po godine okupiranih područja istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema i dalje na marginama. Njemu se čini nevjerojatnom provedba sporazuma o reintegraciji, a u svojem je dužem istupu postavio niz pitanja uz ostalo ističući kako drži da je davno postignut dogovor na najvišoj razini o tome da u tom području žive Srbi. (Hina) msj/bm ds 111407 MET dec 95