SABOR: IZVJEŠĆE MINISTRA VANJSKIH POSLOVA DR. MATE GRANIĆA

ZAGREB, 11. prosinca (Hina) - "Demokratska i snažna, međunarodno afirmirana Hrvatska, kakva je ona već danas, jamstvo je da ćemo sve naše sadašnje teškoće riješiti i otkloniti u dogledno vrijeme. Takva Hrvatska cjelovita i demokratski još razvijenija u miru, postat će ne samo nezaobilazni čimbenik i jamac ukupnog novog sigurnosnopolitičkog poretka na jugoistoku Europe, nego i pokretač općeg razvitka od kojeg će upravo Hrvatska imati najveću korist". To je zaključio na kraju iscrpnog izvješća o mirovnim pregovorima u Daytonu i Sporazumu o istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić na današnjoj zajedničkoj sjednici Zastupničkog i Županijskog doma hrvatskog Sabora. #L# Ministar Granić je kazao kako smo došli nadomak mira ili na prag mira. Do te smo sudbonosne točke došli nakon veličanstvene borbe hrvatskog naroda u cjelini i njegova čelništva, kazao je Granić ističući: "Došli smo svojim postignućima i jasnim ciljevima. I, došli smo cijeli - od najužnije točke Dubrovačko-neretvanske županije, Prevlake, do najsjevernije točke Baranje. Ali, došli smo i u sklopu jednog realnog stanja u svijetu oko nas, stanja u kojem se mir mogao postići jedino uz spremnost na kompromise na svim stranama. Drugim riječima, došli smo do jedinog mogućeg mira." Po riječima ministra vanjskih poslova Daytonski sporazumi "nisu riješili sve". Na nama je da to učinimo, kazao je Granić navodeći kako daytonski pregovori, kao ni pariški mirovni sporazum nisu i neće odgovoriti na brojna moralna i etička pitanja i ljudske dileme. Na prag mira došli smo bez potpunog poraza jedne strane, odnosno bez potpune pobjede druge strane, kazao je ministar Granić, dodajući da je to sudbina svih regionalnih sukoba u novijoj povijesti. Hrvatski ministar vanjskih poslova u svom je izvješću iscrpno podsjetio i na najznačajnije događaje koji su prethodili Daytonskom sporazumu. Pritom se osvrnuo na otkazivanje mandata UNPROFOR-u i na hrvatsku spremnost za provedbu gospodarskih sporazumu potpisanih sa lokalnim Srbima. Pobunjenički srpski lideri odbili su njihovu provedbu, i nastavili otvorene provokacije, podsjetio je Granić te se potom osvrnuo na okolnosti i događaje koji su prethodili vojno-redarstvenim akcijama Bljesak i Oluja. Govoreći o onome što je prethodilo Oluji ministar Granić je govorio i o situaciji u BiH ističući da je za Hrvatsku, u vrijeme dok su bosanski Srbi pokrenuli nesmiljenu ofenzivu na Žepu, Srebrenicu i Goražde te nastavili gušenje Sarajeva, posebno bilo osjetljivo pitanje Bihaća. "Pad Bihaća u srpske ruke značio bi nastanak velike Srbije. Hrvatska to nije mogla prihvatiti", upozorio je ministar Granić naglašavajući da je u tom trenutku, kada je situacija za BiH i Bošnjake izgledala bezizlazno, Republika Hrvatska jedina pružila ruku i Splitskom deklaracijom stvorila uvjete za legalnu vojnu i svekoliku pomoć i prisustvo Hrvatske vojske u BiH. Slijedom deklaracije i zajedničkim akcijama HV-a, HVO-a i Armije BiH presudno je promjenjeno strategijsko stanje na terenu i to je, ocijenio je Granić, bio presudni čimbenik koji je omogućio najnoviju mirovnu inicijativu. "Hrvatska je Olujom i Maestralom dobila izvanrednu strategijsku prednost i izborila iznimno povoljnu poziciju na međunarodnom planu, kao i na terenu", kazao je ministar Granić. Iscrpno govoreći o pregovorima u Daytonu rekao je kako je prva tema bila Bosna i Hercegovina, a da se kod dijela sudionika osjećalo protivljenje čak i pokretanju teme istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema. "Unatoč tome uspjeli smo nametnuti problem istočne Slavonije u pregovaračkom procesu, kao i stav kako bez rješenja istočne Slavonije zapravo nema ni trajnog rješenja za BiH. Sporazum o istočnoj Slavoniji čak je bio i prvo postignuće Daytonskog pregovaračkog procesa". "Taj sporazum", naglasio je, "valja gledati ipak u jednom sklopu, odnosno ne može se gledati bez sporazuma o normalizaciji odnosa kako u cijeloj regiji, tako i sporazuma o normalizaciji odnosa Republike Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije". Govoreći o sporazumu o normalizaciji ministar Granić je kazao kako on polazi od priznanja u međunarodnim granicama, a dotiče i problem sukcesije pri čemu je osnovno načelo da sve zemlje imaju pravo na sukcesiju. Srbija inzistira na kontinuitetu imena i na sljedništvu na međunarodne ugovore, odnosno pravu na članstvo u međunarodnim organizacijama, kazao je Granić dodajući: "Ako žele ime - neka im bude. Ako žele ugovore - onda konsenzus svih država sljednica. O članstvu, pak, odlučuje svaka organizacija samostalno i sukladno svojim pravilima te ako se ni jedna od sljednica ne bude izričito tome protivila." Govoreći o rješenju problema istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema dr. Granić je kazao kako smo "uz dodatne američke pismene garancije glede tumačenja odredbi Osnovnog sporazuma, uz rezolucije Vijeća sigurnosti UN, te uz američkog administratora koji će biti odgovoran za civilnu i vojnu komponentu, sigurni da će međunarodne snage provesti demilitarizaciju u roku od mjesec dana po dolasku u područje te da će se postupno uvoditi svi elementi hrvatske vlasti u prijelaznom razdoblju - od policije sukladne nacionalnom sastavu do kontrole hrvatskih granica uz Dunav". Uz ta jamstva, istaknuo je Granić, vojno, gospodarski i diplomatski snažna Hrvatska najsnažnije je jamstvo da će do reintegracije doći u predviđenom vremenu. Podsjećajući na rezultate mirovnih pregovora u Daytonu dr. Granić je kazao kako je hrvatsko izaslanstvo potpisalo ili utvrdilo više sporazuma s izaslanstvom Republike i Federacije BiH, te da je sa izaslanstvom Srbije i Crne Gore, odnosno SRJ, potpisan Sporazum o neodložnom rješavanju problema nestalih i zatočenih osoba. Pripremljen je sporazum o normalizaciji odnosa, koji će se potpisati nakon konačnog potpisivanja Sporazuma o Bosni i Hercegovini u Parizu. Osvrćući se na jedan od postignutih sporazuma, Sporazum o jačanju Federacije BiH, dr. Granić je kazao kako se i u Daytonu Federacija potvrdila kao realno jamstvo za suživot i suradnju hrvatskog i bošnjačkog naroda u uvjetima potpune nacionalne i političke jednakopravnosti kao konstitutivnih naroda. Podsjećajući da će BiH biti sastavljena od dvije ustavne jedinice - Federacije i Republike Srpske u omjeru teritorija 51:49 posto, dr. Granić je kazao da će bosanski Hrvati imati dva kantona kao administrativne jedinice, da će se u Sarajevu uspostaviti općina Stup sa hrvatskom većinom, da smo dobili Odžak i okolicu koje nismo vojno držali. Govoreći o postignućima Daytona Granić je kazao da smo dobili kontinuitet teritorija od Bihaća do najjužnije točke prema Prevlaci, što je najvećim dijelom širok 50 do 100 kilometara i što osigurava i zaleđe južnog dijela Hrvatske. Ministar Granić je posebno istaknuo kako će u BiH kao suverenoj državi, bosanski Hrvati svoju konstitutivnost posebno afirmirati i potvrđivati u sklopu i kroz ustanove Federacije i buduće države BiH. Ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić u svojem je izvješću posebno govorio o Prevlaci podsjećajući kako je problem pristupa i izlaska bosanskih Srba na more potaknut još Oven-Stoltenbergovim planom. U Daytonu je srpsko-crnogorsko izaslanstvo opetovano postavljalo taj zahtjev te predložilo trojnu razmjenu teritorija: Hrvatskoj zaleđe Dubrovnika, Crnogorcima Prevlaka, a bosanskim Srbima dio teritorija Crne Gore. "Odbili smo taj prijedlog i predložili zajedničku komisiju za razgraničenje na moru jer morska granica još nije utvrđena", kazao je dr. Granić ističući kako su hrvatska stajališta jasna - Prevlaka je suvereni dio Hrvatske, Hrvatska je iz Daytonskog procesa izišla potpuno cjelovita, a u samim se Daytonskim dokumentima Prevlaka nigdje ne spominje. Upozorili smo predstavnike SRJ da se granični problemi po hrvatskom Ustavu rješavaju na temelju dvotrečinske većine u Saboru i referenduma, a također smo ih vrlo jasno upozorili kako su hrvatska javnost i čelništvo protivni bilo kakvim promjenama hrvatskih državnih granica. U svojem je izvješću dr. Granić posebno govorio i o zemljovidima razgraničenja u BiH te o tijeku pregovora o prijedlozima crta razgraničenja pri čemu su hrvatsko izaslanstvo i izaslanstvo BiH polazili dijelom od plana Kontaktne skupine, a dijelom od trenutnih crta dodira. "U tom početnom prijedlogu Posavina je sukladno načelima plana Kontaktne skupine trebala pripasti Federaciji, a Srbi su izišli s protuprijedlogom po kojem je 65 posto BiH trebalo ući u sastav tzv. Republike Srpske", kazao je dr. Granić u nastavku podsjetivši kako se potom pregovaralo o pojedinim važnim točkama pri čemu su posebno važni pregovori vođeni o Sarajevu te Goraždu i koridoru do Goražda. Nakon što su uspješno završeni pregovori o Sarajevu i Goraždu, Srbi su uz potpunu podršku posrednika čvrsto zahtijevali povratak na teritorijalni razmjer 51:49 sukladno planu Kontaktne skupine te Ženevskom sporazumu. Hrvatsko izaslanstvo je čvrsto stajalo na načelu da Posavina ostaje u Federaciji, kazao je ministar Granić, a Amerikanci su potom predložili kompromis kako bi se sačuvao razmjer 51:49. Iznoseći detaljnu kronologiju posljednih sati pregovora, posebno o bosanskoj Posavini, ministar Granić je podsjetio da su pregovori došli gotovo u fazu neuspjeha. Tražeći kompromis u omjeru 51:49 i koncesije Hrvatske i bošnjačke strane za Posavinu predložen je dio teritorija Odžaka i obranjeni dio Orašja kao dio Federacije. "Predlagano je kompromisno rješenje koje je kasnije i prihvaćeno, bez obzira što je to bolni kompromis kojeg smo svi svjesni", kazao je ministar Granić. Ukazujući pritom i na pitanje Brčkog, hrvatski je ministar vanjskih poslova upozorio da do zadnjeg dana pregovora ništa nije postignuto. Predsjednik Tuđman svojom je inicijativom uspio nagovoriti Miloševića na arbitražu i koridor za Brčko, istaknuo je dr. Granić dodajući da će Federacija BiH u arbitraži osim Brčkog tražiti i teritorijalni pojas između Brčkog i Orašja. Pred sam kraj izvješća ministar Granić je kazao kako bi se u slučaju da je Hrvatska odbila potpisati Daytonske sporazume nametnule velike teškoće. Štete što bismo ih pretrpjeli na svim planovima bile bi goleme i teško otklonjive te dugotrajne, kazao je Granić. Govoreći o tome što je Hrvatska konkretno dobila ministar vanjskih poslova je kazao kako nema niti jednog značajnijeg državnika, političara ili uglednog predstavnika međunarodnog tiska koji nije ocijenio da je Hrvatska postigla gotovo sve svoje strategijske ciljeve, a to su teritorijalna cjelovitost, stabilne granice što onemogućavaju bilo kakvo ponavljanje pobune protiv legalne hrvatske vlasti, te mirna reintegracija istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema. U BiH postignuta je puna konstitutivnost hrvatskog naroda na svim razinama, a HVO kontrolira oko 20 posto teritorija, kazao je Granić podsjećajući na bolan kompromis u daytonskim pregovorima, a to je bila Posavina. Uz taj bolan kompromis, po njegovim riječima, i u BiH postignuti su gotovo svi strategijski ciljevi. Konkretno nabrajajući što za Hrvatsku znače Daytonski sporazumi ministar Granić je kazao kako će nam oni omogućiti pristupanje programu Partnerstvo za mir kao prvom koraku ka uključivanju u vojno sigurnosni sustav Zapada, skidanje embarga omogućit će nam uskoro osuvremenjivanje Hrvatske vojske i sustava obrane. Raspoređivanje stožera NATO snaga po nekoliko hrvatskih gradova pospješit će konkretnu kako političku tako i vojnu suradnju s tim savezom a poglavito sa SAD-om, kazao je ministar Granić dodajući da nam se postizanjem Daytonskih sporazuma konačno otvaraju vrata nesmetanog uključivanja u evropske integracije. Dobit ćemo pomoć za obnovu, kao i sudjelovanje u obnovi BiH, pomoć za stabiliziranje bankarskog sustava, pristup tržištima kapitala, sudjelovanje svjetskih novčarskih ustanova u financiranju infrastrukturnih projekata i razvoja, kazao je Granić navodeći kako će to imati utjecaja na podizanja kreditne vrijednosti zemlje, odnosno smanjenje indexa općeg kreditnog rizika. "Zemlja bez rata postat će atraktivna za strana ulaganja, zemlja bez rata i ratne opasnosti doživjet će turistički oporavak i polet, a izravni prihodi od otvaranja prometnih komunikacija bit će veliki", kazao je ministar Granić navodeći na kraju svojega izvješća kako će položaj Hrvatske biti snažno stabiliziran i ojačan i na bilateralnim planovima. (Hina) msj/bn ds 111256 MET dec 95