LONDON, 9. prosinca (Hina) - Ustanovljavanje Vijeća za provedbu mira, međunarodnog tijela koje će zamijeniti Međunarodnu konferenciju o bivšoj Jugoslaviji glede provedbe mira u BiH, na čelu s Upravljačkim odborom, imenovanje
posrednika Europske unije Karla Bildta za Visokog predstavnika, obveza za izgradnju "povjerenja i pomirenja" u Sarajevu, aktivno sudjelovanje međunarodne zajednice u obnovi BiH i zaštiti ljudskih prava te potvrđena uloga Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) u nadgledanju budućih izbora u BiH, najvažnije su odluke dvodnevne konferencije o provedbi mirovnog sporazuma u BiH koja je večeras završila u Londonu.
LONDON, 9. prosinca (Hina) - Ustanovljavanje Vijeća za provedbu mira,
međunarodnog tijela koje će zamijeniti Međunarodnu konferenciju o
bivšoj Jugoslaviji glede provedbe mira u BiH, na čelu s Upravljačkim
odborom, imenovanje posrednika Europske unije Karla Bildta za Visokog
predstavnika, obveza za izgradnju "povjerenja i pomirenja" u Sarajevu,
aktivno sudjelovanje međunarodne zajednice u obnovi BiH i zaštiti
ljudskih prava te potvrđena uloga Organizacije za europsku sigurnost i
suradnju (OESS) u nadgledanju budućih izbora u BiH, najvažnije su
odluke dvodnevne konferencije o provedbi mirovnog sporazuma u BiH koja
je večeras završila u Londonu. #L#
Iako je konferencija prvenstveno bila posvećena BiH, u završni
dokument ušle su i dvije odrebe o istočnoj Slavoniji. U njima se
naglašava "ključna važnost" uspješne provedbe Temeljnog sporazuma o
području istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema.
Glavni tajnik Ujedinjenih naroda podnijet će o ulozi međunarodne
zajednice u provedbi sporazuma izvješće do potpisivanja mirovnog
sporazuma u Parizu, a Sjedinjene Države su spremne imenovati šefa
prijelazne uprave koji će upravljati područjem tijekom prijelaznog
perioda, stoji u završnom dokumentu.
Sudionici londonske konferencije odlučili su da će Vijeće za
provedbu mira sačinjavati sve zemlje sudionice konferencije (više od
40 zemalja) te 15 međunarodnih organizacija.
Vijeće će se sastati u Rimu u lipnju 1996. kako bi razmotrilo uspjeh
provedbe mirovnog sporazuma u BiH, najavljeno je u završnom dokumentu.
Glavno političko tijelo Vijeća biti će Upravljački odbor koji će
sačinjavati 11 zemalja i organizacija: Kanada, Francuska, Njemačka,
Italija, Japan, Rusija, Velika Britanija, SAD, zemlja predsjedatelj
Europske unije, Europska komisija i Organizacija islamske konferencije
(OIC), a predsjedatelj će biti Karl Bildt.
Upravljački će se odbor sastajati jednom mjesečno, a UN i OESS
sudjelovat će povremeno u njegovu radu. Međunarodna konferencija o
bivšoj Jugoslaviji trebala bi prestati djelovati do 31. siječnja 1996.
godine.
Sudionici konferencije posebno su naglasili važnost izgradnje
povjerenja među stanovnicima Sarajeva. Kako je na konferenciji za
novinare po završetku londonske konferencije najavio Karl Bildt, odmah
po potpisivanju sporazuma u Parizu, sastat će se predstavnici
Republike BiH, bosanskih Srba i SRJ kako bi raspravljali o hitnoj
akciji za miran život u tom gradu.
Britanski ministar vanjskih poslova Malcolm Rifkind na istoj je
konferenciji za novinare najavio i skoro organiziranje posebne
konferencije o donacijama za BiH.
Iako je jedno od glavnih pitanja bila neriješena sudbina dvojice
francuskih pilota koje su zarobili bosanski Srbi, ono, po svemu
sudeći, ipak nije ugrozilo potpisivanje sporazuma u Parizu. Francusko
je izaslanstvo na konferenciji oštro prosvjedovalo i čak dalo
ultimatum bosanskim Srbima do nedjelje da predaju pilote, ali
konkretne mjere koje će biti poduzete ukoliko do toga ne dođe, Pariz
nije naveo. U dokumentu konferencije navodi se samo kako sudionici
izražavaju solidarnost sa zahtjevom francuske vlade za hitnim
izručenjem pilota.
Kako se doznaje iz izvora bliskih konferenciji, tijekom njenog rada
došlo je do polarizacije između američkih predstavnika i Europljana.
Zbog toga, navodno, na konferenciji nije sudjelovao američki državni
tajnik Warren Christopher čije je učešće bilo ranije najavljeno.
Europljani žele umanjiti ulogu Amerikanaca u uspješnoj konačnici
mirovnog procesa, a jedan od ustupaka koje su Amerikanci učinili bio
je izbor Europljana Karla Bildta za visokog predstavnika, doznaje se
iz istih izvora. Ipak, jedan od Bildtovih zamjenika trebao bi biti
Amerikanac, dodaje isti izvor. Amerikanci su smanjili i iznos koji su
spremni dati za provedbu sporazuma u BiH, pa trenutačno njihovo
planirano učešće iznosi 20 posto ukupnih troškova, doznaje se iz istih
izvora.
Kako su priopćili izvori bliski hrvatskom izaslanstvu, predstavnici
Makedonije, Hrvatske, Slovenije i BiH susreli su se tijekom londonske
konferencije kako bi se dogovorili o budućim koracima glede rješavanja
pitanja sukcesije.
(Hina) sk dh
092042 MET dec 95