ZAGREB, 9. prosinca (Hina) - Predsjednik Republike dr. Franjo Tuđman primio je danas u Predsjedničkim Dvorima izaslanstvo republikanskih i demokratskih članova Kongresa Sjedinjenih Američkih Država, u čijoj je pratnji bio veleposlanik
SAD u RH, Peter Galbraith. Izaslanstvo boravi u Zagrebu u okviru priprema za glasovanje američkog Kongresa o slanju i ulozi američkih snaga u Bosni i Hercegovini, priopćio je Ured Predsjednika.
ZAGREB, 9. prosinca (Hina) - Predsjednik Republike dr. Franjo Tuđman
primio je danas u Predsjedničkim Dvorima izaslanstvo republikanskih i
demokratskih članova Kongresa Sjedinjenih Američkih Država, u čijoj je
pratnji bio veleposlanik SAD u RH, Peter Galbraith. Izaslanstvo boravi
u Zagrebu u okviru priprema za glasovanje američkog Kongresa o slanju
i ulozi američkih snaga u Bosni i Hercegovini, priopćio je Ured
Predsjednika.#L#
Predsjednik Tuđman je na početku razgovora istaknuo da su tijekom
zadnjih nekoliko godina razvijeni vrlo dobri i prisni bilateralni
odnosi između Republike Hrvatske i SAD, što je od velike važnosti za
mir i stabilnost u regiji. Djelotvornost takvih prijateljskih odnosa
pokazala se u zajedničkim naporima za pronalaženje cjelokupnog
mirovnog rješenja krize na tlu bivše Jugoslavije, koji su kulminirali
u potpisivanju washingtonskog sporazuma o stvaranju hrvatsko-bošnjačke
federacije kao i daytonskog mirovnog sporazuma. Pozdravljajući odluku
američkog Predsjednika o slanju NATO snaga, Predsjednik Tuđman je
rekao da jedino takva odluka može privesti kraju mirovni proces te
osigurati provedbu mirovnog sporazuma.
Tijekom susreta, razmatrana su pitanja provedbe daytonskog mirovnog
sporazuma, obnove ratom pogođenih područja u Hrvatskoj i BiH,
poštivanja ljudskih, etničkih i građanskih prava, novonastalih
strateških odnosa u regiji te oživotvorenja hrvatsko-bošnjačke
Federacije. Američko izaslanstvo je izrazilo posebnu zainteresiranost
za pitanje sigurnosti američkih snaga u BiH. S tim u svezi,
Predsjednik Republike je rekao da iako postoji mogućnost izoliranih
incidenata, u interesu je svih strana da se mir održi, a strateški
odnosi nakon uspjeha hrvatskih vojno-redarstvenih akcija u RH te
zajedničkih akcija HVO-a i Armije BiH onemogućili su bilo kakvo
ozbiljnije suprostavljanje provedbi mirovnog sporazuma.
U svezi s pitanjem poštivanja ljudskih prava, Predsjednik Republike
je istaknuo da su hrvatske državne vlasti kao i on osobno od samog
početka vojno-redarstvene akcije "Oluja" oštro osudili pojedine
izgrede koji su se pojavili nakon operacije "Oluja", te da su poduzete
sve mjere kako bi počinitelji snosili odgovornost za svoja kaznena
djela. No te pojave potrebito je sagledati u okviru cjelokupnih
okolnosti u kojima se nalazi RH od 1990. godine pa do danas, to jest u
okviru velikosrpske i jugokomunističke agresije, protjerivanja pola
milijuna Hrvata i drugih nesrba s okupiranih hrvatskih područja i
razaranja trećine hrvatskog teritorija. Potrebito je i podsjetiti se
da je RH, od samog početka krize na tlu bivše Jugoslavije, svojim
brojnim mirovnim inicijativama dokazala svoju opredjeljenost mirnom,
demokratskom i političkom riješenju, istaknuo je Predsjednik
Republike.
Glede Međunarodnog Suda za ratne zločine, Predsjednik je rekao da
hrvatske državne vlasti podržavaju njegov rad i da smatra da ratni
zločini moraju biti kažnjavani, te da je potrebito osigurati
objektivizaciju procesa podizanja optužnica i jednakost postupka prema
ratnim zločincima svih strana.
Uz Predsjednika Republike, razgovoru su bili nazočni, predstojnik
Ureda Predsjednika dr. Ivo Sanader, ministar obrane Gojko Šušak, v.d.
ravnatelja Ureda za nacionalnu sigurnost general Miroslav Tuđman,
zamjenica predstojnika Ureda Predsjednika Vesna Škare-Ožbolt te
pobočnik Predsjednika general bojnik Krešimir Kašpar.
(Hina) pp dr
091752 MET dec 95