ZAGREB, 7. prosinca (Hina) - Nakon što su ministri članica NATO-saveza donijeli odluku o slanju 60.000 vojnika u BiH, Aleksandar Milošević upozorava na nekoliko nejasnoća koje ostaju i nakon što je kocka bačena i prijeđen "balkanski
Rubikon".
ZAGREB, 7. prosinca (Hina) - Nakon što su ministri članica NATO-saveza
donijeli odluku o slanju 60.000 vojnika u BiH, Aleksandar Milošević upozorava
na nekoliko nejasnoća koje ostaju i nakon što je kocka bačena i prijeđen
"balkanski Rubikon". #L#
Prva je mogućnost da Milošević u Parizu, gdje bi potpisi trebali zamijeniti
parafe, ne postavi neke nove srpske uvjete i pokuša ucijeniti međunarodnu
zajednicu, osobito stoga što "nekima u Srbiji, a pogotovo u BiH, daytonski
sporazum predstavlja politički i vojni poraz. (...) Ipak, odnos snaga i
raspoloženje u svijetu je takav da si Milošević ne bi mogao priuštiti nove
ucjene, a kamoli odbijanje da potpiše daytonski sporazum", ocjenjuje
komentator.
Kao drugu nepoznanicu navodi SAD i njihovo sudjelovanje u akciji 'Usklađeni
napor' (kako je NATO nazvao sudjelovanje svojih postrojba u provođenju
bosanskohercegovačkog mira). Milošević tu napominje kako Clinton još uvijek
nema zeleno svjetlo Kongresa, "mada neki događaji pokazuju određenu promjenu
raspoloženja u oba doma Kongresa".
Kao još jednu bitnu činjenicu Milošević navodi i to da će akcija 'Usklađeni
napor' "biti provjera vojne i političke stabilnosti Sjevernoatlantskog
saveza", jer će tijekom godinu dana, "koliko bi međunarodne snage trebale
ostati u Bosni i Hercegovini, biti situacija koje će stavljati na kušnju
postignuti stupanj političkog jedinstva NATO-a, ali i koliko je taj savez
vojno djelotvoran u ozbiljnim, konfliktnim situacijama".
Izdvaja također i kušnju za plan 'Partnertsvo za mir' čije članice također
šalju određen broj svojih vojnika u BiH, a koje prelaskom preko balkanskog
Rubikona pokazuju "jesu li logistički, organizacijski i politički sposobne
slijediti Sjevernoatlantski savez u svim njegovim akcijama".
Posebnim poglavljem operacije 'Usklađeni napor', Milošević smatra
sudjelovanje ruskih vojnika u očuvanju mira u BiH. Pritom navodi kako ih
dolazi mnogo manje nego što se očekivalo (2.000), jer svaka od zemalja
troškove svojih vojnika snosi sama, a Rusija u gospodarskoj situaciji u
kakvoj se nalazi "ne može preuzeti teret slanja većeg broja vojnika". Tu
Milošević izdvaja još jednu bitnu činjenicu - da su Rusi "smješteni u zoni
odgovornosti američkih snaga pa će se i na taj način ispitati sposobnost i
mogućnost političkog i vojnog savezništva Moskve i Washingtona".
Na kraju Milošević postavlja pitanje - što nakon godinu dana - i piše:
"Pokaže li se da politička stabilnost u BiH nije postignuta, hoće li NATO
i ostale zemlje koje su poslale svoje vojnike u BiH tamo produžiti boravak?
Na to pitanje za sada nitko ne nudi odgovor, ali vjeruje se da bi Ujedinjeni
narodi zatražili od NATO-a i ostalih zemalja da njihovi vojnici nastave
operaciju 'Usklađeni napor'. Jer, procjenjuju mnogi, sve je bolje i
podnošljivije od rasplamsavanja novog rata na ovim prostorima. Ako bi nakon
godinu dana u BiH došlo do obnove vojnih sučeljavanja, to bi moglo doista
značiti novi rat neslućenih razmjera, ali i definitivi slom NATO-saveza i
ideje na kojoj je sazdan. Zbog toga je prelazak balkanskog Rubikona
povijesna odluka Sjevernoatlantskog saveza".
(Hina) dp do
070841 MET dec 95