MAKARSKA, 6. prosinca (Hina) - U organizaciji Ministarstva rada i socijalne skrbi Republike Hrvatske, a pod pokroviteljstvom predsjednika dr. Franje Tuđmana, u Makarskoj je danas počelo trodnevno savjetovanje pod nazivom "Starost i
starenje-izazov današnjice". Na savjetovanju sudjeluje oko 400 stručnjaka i predavača iz područja socijalne skrbi, zdravstva, obnove i drugih područja vezanih uz treću životnu dob, a namjera je skupa potaknuti javnost na razumijevanje starih osoba, pokazati bitne odrednice demografskog, socijalnog i gospodarskog obilježja staračke populacije te predložiti primjerene oblike skrbi za stare osobe.
MAKARSKA, 6. prosinca (Hina) - U organizaciji Ministarstva rada i
socijalne skrbi Republike Hrvatske, a pod pokroviteljstvom
predsjednika dr. Franje Tuđmana, u Makarskoj je danas počelo trodnevno
savjetovanje pod nazivom "Starost i starenje-izazov današnjice". Na
savjetovanju sudjeluje oko 400 stručnjaka i predavača iz područja
socijalne skrbi, zdravstva, obnove i drugih područja vezanih uz treću
životnu dob, a namjera je skupa potaknuti javnost na razumijevanje
starih osoba, pokazati bitne odrednice demografskog, socijalnog i
gospodarskog obilježja staračke populacije te predložiti primjerene
oblike skrbi za stare osobe. #L#
U ime pokrovitelja, skup su pozdravili prof. Zlatko Canjuga, makarski
domaćini i ministar rada i socijalne skrbi Joso Škara.
Kako je istaknuto na skupu, aktualnost savjetovanja u Makarskoj
potvrđuje i podatak da je u našoj državi više od 620.000 osoba
starijih od 65 godina, a to je 13 posto ukupnog pučanstva. Hrvatska
je, dakle, država s vrlo starim stanovništvom, pa se, sukladno tome,
postavlja i pitanje koliko smo kao pojedinci pripremljeni, a kao
društvo organizirani, za brojne složene potrebe starih osoba koje nas
okružuju. Ujedno, u Hrvatskoj - u više od 30.000 kućanstava nositelj
socijalne iskaznice je umirovljenik, u 53 ustanove socijalne skrbi
smješteno je 13.000 starih i nemoćnih, a između 7000 i 9000
podnositelja zahtjeva čeka slobodno mjesto.
Problem je još složeniji zbog posljedica ratnih stradanja i
prognanika, a postoji i bojazan da će, nakon povratka prognanika, u
prognaničkim naseljima ostati stariji ljudi koji se neće imati kamo
vratiti. Velik udio staračke populacije zahtijeva nadalje i veća
financijska izdvajanja, povećanu zdravstvenu zaštitu, primjerene
mjere socijalne skrbi i drugo.
Ti i brojni drugi problemi upozoravaju na veličinu izazova u ukupnom
planiranju skrbi za starije osobe u Hrvatskoj, istaknuto je na
savjetovanju.
(Hina) rv sp
062036 MET dec 95