ZAGREB, 6. prosinca (Hina - SRĐAN BAKOVIĆ) - Javier (Havier) Solana, 53-godišnji ministar vanjskih poslova Španjolske, izabran je 5. prosinca za novog glavnog tajnika NATO-a.
ZAGREB, 6. prosinca (Hina - SRĐAN BAKOVIĆ) - Javier (Havier) Solana,
53-godišnji ministar vanjskih poslova Španjolske, izabran je 5.
prosinca za novog glavnog tajnika NATO-a. #L#
Novi glavni tajnik najavio je da će svoju novu dužnost preuzeti 18.
prosinca, nakon sastanka na vrhu EU u Madridu. Prigodom jučerašnjeg
imenovanja u Bruxellesu Solana je izjavio da je time iskazana velika
čast njemu i njegovoj zemlji. Istaknuo je dvije neposredne zadaće koje
stoje pred Sjevernoatlantskim savezom - uspješnu provedbu operacije
"Usklađeni napor" u BiH te dugoročnije gledano, proširenje NATO-a na
Istok.
Solana je deveti glavni tajnik Sjevernoatlantskoga saveza. Taj
položaj u NATO-u obično pripada predstavniku neke europske zemlje, jer
Amerikanci daju svojeg predstavnika na mjesto vojnog zapovjednika.
Glavni tajnik je najistaknutija civilna ličnost NATO-a i predsjedava
Vijeću ministara vanjskih poslova i obrane. Iako, prema protokolu
Sjevernoatlantskog saveza, on zauzima položaj gotovo jednak šefu vlade
neke države, glavni tajnik NATO-a nema ovlasti donositi odluke o
slanju vojnika, nego to ovisi o zemljama članicama.
Dosad su dužnost najvišeg civilnog dužnosnika u vojnom savezu
zapadnih zemalja obavljali: Lord Ismay (Velika Britanija) 1952-57.
godine, Paul-Henri Spaak (Belgija) 1957-61. godine, Dirk Stikker
(Nizozemska) 1961-64. godine, Manlio Brosio (Italija) 1964-71. godine,
Joseph Luns (Nizozemska) 1971-84. godine, Lord Carrington (Velika
Britanija) 1984-88. godine, Manfred Woerner (Njemačka) 1988-94. godine
i Willy Claes (Belgija) 1994-95.
Nakon Claesove ostavke na mjesto glavnog tajnika NATO-a zbog afere oko
prodaje helikoptera tvrtke "Augusta" Belgiji, spominjala su se imena
nekoliko mogućih kandidata koji bi ga mogli zamijeniti. Jedan od njih,
bivši nizozemski premijer Ruud Lubbers, u Europi je bio proglašen
gotovo sigurnim nasljednikom Claesa. Amerikancima je zasmetalo što ih
saveznici nisu previše konzultirali oko izbora pa su se usprotivili
izboru Lubbersa. Drugi kandidat, bivši danski ministar vanjskih
poslova Uffe Ellemann-Jensen, nije ni imao širu potporu, a Francuzi su
mu zamjerili to "što ne vlada njihovim jezikom".
Prošli tjedan napokon je postignut kompromis oko osobe koja će
jednako zadovoljavati saveznike s obje strane Atlantskog oceana -
Havier Solana Madariaga.
Solana je inače član Socijalističke radničke stranke Španjolske
(PSOE) od 1964. godine. Od dolaska socijalista na vlast 1982. godine
bio je u svakoj vladi premijera Felipea Gonzalesa - na dužnostima
ministra kulture, obrazovanja a na kraju i vanjskih poslova.
Analitičari za Solanu kažu da je spretan političar i dobar
pregovarač. Te sposobnosti bit će mu potrebne na kormilu NATO-a, koji
se upravo sprema za provedbu svoje prve vojne operacije na europskom
kontinentu. Solani će za ispunjavanje postavljenih zadaća biti
potrebno jedinstvo iskazano 5. prosinca na sastanku ministara vanjskih
poslova i obrane NATO-a u Bruxellesu, kada je jednoglasno podržano
njegovo imenovanje i jednoglasno donesena odluka o početku operacije
"Usklađeni napor" u kojoj će više od 60.000 vojnika pokušati provesti
vojne odredbe daytonskih sporazuma u stvarnost.
Odluke u NATO-u i inače se donose konsenzusom, ali ovaj put jedinstvo
pri izboru glavnog tajnika nije bilo popraćeno zakulisnim sukobima.
Jedinstvo pri izboru Solane, kao i pri donošenju odluke o slanju
vojnika u BiH, možda su signal da je NATO konačno pronašao svoju ulogu
u razdoblju nakon hladnoga rata. Neposredno nakon raspada
"komunističkog bloka", NATO se našao bez protivnika. Sukob na prostoru
bivše Jugoslavije je pokazao da će prijetnja regionalnih sukoba
nadjačati opasnost od globalnog rata, dok je nedjelotvornost UN-a
upozorila na potrebu za vojnom organizacijom koja će, uz pomoć i u
suradnji s političkim organizacijama, biti sposobna nametnuti
rješavanje tih regionalnih sukoba.
Javier Solana na čelu NATO-a neće imati laganu zadaću prigodom
provedbe operacije u BiH, ali ako položi taj ispit i dokaže da
Sjevernoatlantski savez može biti jedan od glavnih jamaca sigurnosti u
Europi - tada će s više vjerodostojnosti moći ispuniti dugoročni
cilj koji je sebi postavio - proširenje NATO-a na Istok.
(Hina) sb br
061246 MET dec 95