ZAGREB, 5. prosinca (Hina) - U novim bi se istraživanjima etnogeneze Hrvata morala "povesti briga" o najnovijim rezultatima arheoloških istraživanja koji mogu pomoći pri odgonetavanju nepoznanica koje još krije etnogeneza Hrvata. Na
tu povezanost znanstvenih područja, vezanu uz etnogenezu Hrvata kao predmet znanstvenoga istraživanja, upozorio je akademik Lujo Margetić na današnjemu javnom predavanju "Nove teorije o etnogenezi Hrvata" u palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) u Zagrebu.
ZAGREB, 5. prosinca (Hina) - U novim bi se istraživanjima etnogeneze
Hrvata morala "povesti briga" o najnovijim rezultatima arheoloških
istraživanja koji mogu pomoći pri odgonetavanju nepoznanica koje još
krije etnogeneza Hrvata. Na tu povezanost znanstvenih područja, vezanu
uz etnogenezu Hrvata kao predmet znanstvenoga istraživanja, upozorio
je akademik Lujo Margetić na današnjemu javnom predavanju "Nove
teorije o etnogenezi Hrvata" u palači Hrvatske akademije znanosti i
umjetnosti (HAZU) u Zagrebu. #L#
Osvrnuvši se na djelo Konstantina Porfirogeneta "De administrando
imperio", akademik Margetić je istaknuo da je Porfirogenetova glavna
poruka bila da su Hrvati na područje današnje Hrvatske stigli krajem
VIII. stoljeća. No Porfirogenetove se tvrdnje, drži Margetić, temelje
na narodnoj tradiciji koja teško može odgovarati čistoj povijesnoj
istini.
Nove se pak teorije austrijskih znanstvenika, nastale krajem
sedamdesetih godina našega stoljeća, mogu sažeti, kako je rekao, u
tezi da Hrvati u VII. i VIII. stoljeću nisu bili nacija već društveni
sloj vojnika - konjanika i graničara, povezan na neki način s avarskom
državom. Austrijski su znanstvenici, podsjetio je akademik Margetić,
tada još uvijek polazili od hipoteze o neprekinutosti avarske države u
razdoblju od godine 570. do 790. Međutim, kazao je, početkom ovoga
desetljeća, a na temelju novih znanstvenih istraživanja, navedeno je
razdoblje podijeljeno u tri faze. Prva od tih faza, objasnio je, traje
do godine 630. i označava je izrazito neprijateljstvo prema Bizantu.
Slijedi kratkotrajno razdoblje od nepunih četrdeset godina, koje je,
kako je ocijenio Margetić, važno za etnogenezu Hrvata. U to vrijeme u
avarskoj državi dolazi do revolucionarnih promjena, nestaje
neprijateljstvo prema Bizantu, stvaraju se nova bogata državna
središta, a arheološka istraživanja svjedoče o pojavi novih simbola,
poput zmajeva i vinove vriježi. U blizini avarske države stvara se
druga snažna država - Velika Bugarska te Bugari, rekao je Margetić
zbacuju s vlasti Avare, a na čelo države dolazi vladar imenom
Anastazije Hrovatos. U jeziku kojim Bugari tada govore nalaze se,
primjerice, i riječi župan te knez.
Po najnovijim istraživanjima, do etnogeneze Hrvata dolazi u IX.
stoljeću, a sve nepoznanice koje joj prethode, zaključio je akademik
Lujo Margetić, poziv su na nova istraživanja.
(Hina) ip dd
052034 MET dec 95