WASHINGTON, 2. prosinca (Hina/Reuter/AFP) - Prve postrojbe NATO-a možda će već u subotu krenuti za BiH, nakon što je američki predsjednik Bill Clinton u Njemačkoj i službeno odobrio početak mirovne akcije.
WASHINGTON, 2. prosinca (Hina/Reuter/AFP) - Prve postrojbe NATO-a
možda će već u subotu krenuti za BiH, nakon što je američki
predsjednik Bill Clinton u Njemačkoj i službeno odobrio početak
mirovne akcije. #L#
Prema agencijskim izvješćima, u BiH bi trebali krenuti prvih 200
vojnika NATO-a, koji će biti pod britanskim zapovjedništvom.
Vijeće NATO-a je u petak odobrilo slanje u BiH i Hrvatsku prvih 2.600
vojnika NATO-a, među kojima 1.400 američkih. Oko 700 od tih američkih
vojnika trebali bi navodno otputovati u Tuzlu, a ostali u Hrvatsku.
Nekolicina američkih vojnika već je stigla u Tuzlu kako bi pripremila
dolazak ostalih Amerikanaca.
Prema američkom ministru obrane Williamu Perryju, Amerikanci se
namjeravaju početi raspoređivati na tlu bivše Jugoslavije "15. ili 16.
prosinca", odman nakon potpisivanja mirovnog sporazuma, predviđenog za
14. prosinca u Parizu. Govoreći pred senatskim odborom za vanjske
poslove, Perry je rekao da će se američke postrojbe raspoređivati
putem kopnenih konvoja, većinom iz Njemačke preko Mađarske, koja bi
trebala biti njihova "pozadinska baza".
Osim 20.000 vojnika u BiH, Sjedinjene će Države navodno poslati i oko
5.000 ljudi u Hrvatsku i oko 7.000 u Mađarsku i Italiju radi
logističke potpore snagama u Bosni.
Većina od 60.000 vojnika IFOR-a trebala bi biti prebačena u BiH
nekoliko tjedana nakon službenog potpisivanja mirovnog sporazuma u
Parizu. Za osiguravanje prihvata bit će potrebno, prema izvorima
NATO-a u Bruxellesu, sedam do devet dana. Za to bi se vrijeme trebali
pripremiti željezničke pruge, ceste, pomorske i zračne luke za njihovo
prebacivanje te stožeri za provedbu operacije.
Prema izvorima britanskih snaga smještenih u Njemačkoj, nekoliko
desetina britanskih vojnika bi u ponedjeljak trebalo otputovati iz
zračne baze Brueggen za Split, gdje će uspostaviti komunikacijske veze
za zapovjedništvo snaga za brzo djelovanje savezničkog zapovjedništva
NATO-a (ARRC) koje treba biti postavljeno u Sarajevu. Zapovjednik
ARRC-a general-pukovnik Sir Michael Walker trebao bi sljedećih tjedana
otputovati u Sarajevo, s oko 2.500 vojnika ARRC-a koji su trenutačno u
Njemačkoj.
ARRC će, navodno, imati na raspolaganju tri divizije u BiH - američku
Prvu oklopnu diviziju, britansku Treću mehaniziranu diviziju i jednu
francusku diviziju. U tim će divizijama biti i postrojbe iz drugih
zemalja koje nisu članice NATO-a - FInske, Švedske, Estonije, Latvije,
Litvanije i Poljske. U sklopu američke divizije bit će i vojnici iz
Rusije, prema kompromisnom sporazumu Washingtona i Moskve o
sudjelovanju ruskih vojnika u mirovnoj akciji. Neki vojnici koji su
trenutačno u BiH u sklopu UNPROFOR-a ostat će tamo kao dio IFOR-a.
Veleposlanici NATO-a već su u petak načelno odobrili mirovnu
operaciju u kojoj će njihova organizacija imati zapovjedništvo, a
konačno odobrenje očekuje se u utorak na sastanku ministara vanjskih
poslova i obrane u Bruxellesu. Odobrenje će, kako se očekuje, biti
uvjetovano potpisivanjem mirovnog sporazuma u Parizu i odgovarajućom
odlukom Vijeća sigurnosti UN-a.
Clinton se od početka najavljenog sudjelovanja američkih postrojba u
toj operaciji suočava s jakim protivljenjem američkoga javnog
mnijenja, koje nije uvjereno da su u BiH u pitanju američki interesi,
te s protivljenjem u Kongresu, osobito predstavnika Republikanske
stranke. Među glavnim Clintonovim argumentima za uvjeravanje
protivnika kako će američka akcija biti uspješna jest tvrdnja da će
američke postrojbe oštro odgovoriti na svaki pokušaj ugrožavanja: "Ako
itko pokuša omesti njihovu zadaću ili pokrene akciju protiv njih, oni
mogu odgovoriti... daleko većom silom", izjavio je Clinton u petak.
Prema nekim procjenama, troškovi mirovne operacije u BiH mogli bi
iznositi oko 5,5 milijardi američkih dolara. Američki troškovi prvotno
su procjenjivani na 1,5 milijardi dolara, a sada se procjenjuje da će
Amerikanci svoje sudjelovanje u mirovnoj operaciji morati platiti oko
2 milijarde dolara.
Prema najnovijem ispitivanju američkoga javnog mnijenja što ga je
provela televizijska mreža ABC, čak se 50 posto Amerikanaca ne slaže s
Clintonovom politikom o BiH, a taj je postotak nakon njegova govora u
ponedjeljak, u kojem je pokušao uvjeriti Amerikance u nužnost mirovne
operacije, iznosio 44 posto. Ipak, Clinton se više ne mora toliko
plašiti stajališta američkog Kongresa nakon što je vođa republikanaca
Bob Dole izjavio u četvrtak da će poduprijeti odluku o slanju 20.000
američkih vojnika u BiH u sklopu provedbenih snaga (IFOR).
(Hina) rb
021628 MET dec 95