KAKVA POMOĆ NAKON DAYTONSKIH DOGOVORA

BRUXELLES, 2. prosinca (Hina) - U glavnom gradu Belgije nekoliko dana boravio je načelnik Ureda hrvatskog Ministarstva vanjskih poslova za humanitarna pitanja mr. Branko Baričević. Prije odlaska iz Bruxellesa on je Hininom dopisniku iz Bruxellesa Miljenku Pajaliću iznio svoje dojmove o boravku u tom gradu te o razgovorima, posebice u Europskoj komisiji. #L# Istaknuo je da je neposredan razlog njegova dolaska u Bruxelles, što je za pretpostaviti, da se nakon daytonskih dogovora cjelokupno stanje u vezi s humanitarnom pomoći mijenja, da će se nakon onih urgentnih potreba za humanitanom pomoći, uzrokovanih ratom, sada krenuti putem obnove i rekonstrukcije i da će se pomoć koju dobivamo iz Europe postupno transformirati. S tim u vezi istaknuo je da je Europska unija najveći donator humanitarne pomoći Hrvatskoj još od godine 1992., kad je osnovala posebni ured, izvršno tijelo Europske komisije. Oni mjesečno daruju oko tri tisuće tona hrane, što je dosta, a uz to sudjeluju u mnogim psihosocijalnim programima preko različitih međunarodnih nevladinih udruga te novčano izravno pomažu i UNHCR. "Posjet je", rekao je mr. Baričević, "i imao svrhu da se izvidi kakvi su planovi Europe i da ih uskladimo s našim potrebama, pa da, ako to u Europi budu htjeli, te planove i zajednički organiziramo." "U razgovorima smo" - nastavio je Baričević, "sugovornike najprije upoznali s trenutačnim stanjem - da Hrvatska skrbi za 200 tisuća prognanika i isto toliko izbjeglih osoba, da imamo nove prognanike i izbjeglice iz područja Banje Luke, pretežito Hrvate, da sada već imamo i povratnike. Upoznao sam ih s našim planom obnove kuća i upozorio da će i ti povratnici u početku uvelike ovisiti o humanitarnoj pomoći." A kad je riječ o obnovi i rekonstrukciji, mr. Baričević smatra da će se o tome Europska unija izjasniti najvjerojatnije u idućih nekoliko mjeseci. Po Baričevićevim riječima, jedan od razloga njegova posjeta je i to što se pokušala izvidjeti mogućnost eventualnog uključivanja hrvatskih proizvođača hrane u tu pomoć, koju bi Europska unija kupovala, što bi imalo višestruku korist i za proizvođače i za potrošače. A kako je Hrvatska dobivala pomoć od brojnih humanitarnih organizacija i udruga građana diljem Europe, znalo se dogoditi, prema riječima mr. Baričevića, da se na granici ustanovi da ta roba ne zadovoljava određene standarde, no to su bili manji, sporadični dobavljači pomoći i takvih slučajeva nije bilo mnogo. S Europskom unijom takvih slučajeva nije bilo jer oni vrlo strogo kontroliraju svoju robu - kaže Baričević. "Moramo djelovati koordinirano i utoliko vjerujem da je taj posjet bio koristan da se uspostavi veza između našega humanitarnog odjela u Ministarstvu vanjskih poslova koji, opet, zastupa i druge humanitarne udruge u Hrvatskoj i Europsku uniju kao velikog dobavljača humanitarne pomoći" - rekao je na kraju načelnik Ureda hrvatskog Ministarstva vanjskih poslova za humanitarna pitanja mr. Branko Baričević. (Hina) mp mm 021113 MET dec 95