FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

ODRŽAN SIMPOZIJ "TRENUTAK HRVATSKE KOMUNIKACIJE 1995."

ZAGREB, 1. prosinca (Hina) - "Trenutak hrvatske komunikacije" simpozij je koji je danas održan u Zagrebu u organizaciji Komunikologijsko- novinarskog odsjeka i Studija novinarstva Fakulteta političkih znanosti. Nakana organizatora bila je steći sintetički uvid u bitne promjene u hrvatskom društvu i njihovom djelovanju na komunikaciju, poglavito masovnu. Na simpoziju je sudjelovalo dvadesetak novinara te znanstvenika koji proučavaju različite oblike komuniciranja.
ZAGREB, 1. prosinca (Hina) - "Trenutak hrvatske komunikacije" simpozij je koji je danas održan u Zagrebu u organizaciji Komunikologijsko- novinarskog odsjeka i Studija novinarstva Fakulteta političkih znanosti. Nakana organizatora bila je steći sintetički uvid u bitne promjene u hrvatskom društvu i njihovom djelovanju na komunikaciju, poglavito masovnu. Na simpoziju je sudjelovalo dvadesetak novinara te znanstvenika koji proučavaju različite oblike komuniciranja. #L# Ministar pomorstva, prometa i veza Ivica Mudrinić govorio je o recentnim tehnološkim promjenama u komunikacijskim sustavima najavivši skoru digitalizaciju radija i televizije u Hrvatskoj te pokretanje državne kablovske tv mreže. "Rezultat naglog tehnološkog razvitka na ovom polju je približavanje stanju u kojem svijet postaje globalno selo", parafrazirao je ministar Mudrinić američkog kulturologa Marshalla Maclouhana. Direktor Nezavisne televizije Silvije Hum kazao je da je, kada se govori o stanju tv medija u Hrvatskoj, elementarno pitanje u kojoj mjeri egzistira dvojni sustav javnih i privatnih televizija. Njegovo je mišljenje da postojanje privatnih, komercijalnih televizijski kuća nije samo političko već i estetsko pitanje, jer "ne može samo jedna tv nametati svoj estetsi ukus cijelom stanovništvu". Podsjetio je da su se i javne televizije na Zapadu svojedobno suprotstavljale osnivanju privatnih televizija, ali da je taj otpor trajao puno kraće nego u Hrvatskoj. On je izrazio uvjerenje da će bez obzira na političku volju i u Hrvatskoj taj proces zaživjeti zahvaljujući nezadrživosti tehnološkog napretka te zbog potreba gledatelja, gospodarstva, profesionalaca, pa i same države. Robert Hirc iz marketinga agencije Hina govorio je o nezadrživom razvoju državne agencije u proteklih pet godina, o čemu svjedoči i uspostava baze podataka koja bi, prema njegovim riječima, trebala biti završena u prvoj polovici slijedeće godine. Dr. Tena Perišin kritizirala je prenaglašeno stvaranje medijskog svijeta, našavši za to primjer u informativnom programu HTV-a, u kojem se vijesti stvaraju umjesto da se pronalaze. Ona je izrazila uvjerenje, nasuprot uvriježenog mišljenja, da će prestankom rata porasti minutaža vijesti naglasivši da će nove televizije u Hrvatskoj imati budućnost samo ako počnu proizvoditi svoj informativni program. Mr. Miro Brčić drži da hrvatsko društvo treba podići na viši stupanj komunikacije kako bi moglo slijediti percepciju i senzibilitet modernog čovjeka. Glavnog kočničara u tom procesu našao je u nekim hrvatskim tiskovinama u kojima, po njemu, ne nedostaje kvalitetnih novinara već designera. Dr. Marko Goluža govorio je o novinarskom izdavaštvu u Hrvatskoj koje zaostaje za posvemašnjim osuvremenjivanjem, nazvavši ga "tiskovnim neodiletantizmom" i "fazom medijske tragedije". Dr. Vesna Lamza kritički se osvrnula na 'poplavu' neznastvenih ispitivanja javnog mnijenja u novinama koja su "više pragmatički- komercijalno motivirana nego što služe razvitku demokracije". Ona drži da bi ta 'istraživanja' trebalo staviti pod stručni nadzor sekcije za ispitivanje javnog mnijenja pri Hrvatskom komunikacijskom Novinar društvu. Živko Kustić govorio je o fenomenu katoličkog novinarsta u Hrvatskoj koje je u totalitarnom sustavu u kojem je nastalo bilo "potpuno neovisno od vladajuće državne strukture". "Tako se dogodio paradoks da se katolička crkva u Hrvatskoj prije svega borila za demokratizaciju društva a tek onda za svoje vlastite probitke. Kritički se osvrnuo i na kolege u drugim novinskim redakcijama koji bez stvarnog znanja terminologije i problematike pišu o vjerskim temama i crkvi te pretvaraju katoličanstvo u državnu religiju. "Naš odnos prema drugačijem, prema onome koji je druge rase, vjere ili nacije je lakmus demokracije", poručio je Kustić. Suorganizatori simpozija bila su ministarstva znanosti i tehnologije, vanjskih poslova i obrane, zatim Vladin Ured za prognanike i izbjeglice, Hrvatski Crveni križ, Hrvatsko novinarsko društvo, Hrvatsko katoličko novinarsko društvo i Udruga lokalnih sredstava informiranja. (Hina) vl ds 011706 MET dec 95

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙