ZAGREB, 1. prosinca (Hina) - "Trenutak hrvatske komunikacije" simpozij je koji je danas održan u Zagrebu u organizaciji Komunikologijsko- novinarskog odsjeka i Studija novinarstva Fakulteta političkih znanosti. Nakana organizatora
bila je steći sintetički uvid u bitne promjene u hrvatskom društvu i njihovom djelovanju na komunikaciju, poglavito masovnu. Na simpoziju je sudjelovalo dvadesetak novinara te znanstvenika koji proučavaju različite oblike komuniciranja.
ZAGREB, 1. prosinca (Hina) - "Trenutak hrvatske komunikacije" simpozij
je koji je danas održan u Zagrebu u organizaciji Komunikologijsko-
novinarskog odsjeka i Studija novinarstva Fakulteta političkih
znanosti. Nakana organizatora bila je steći sintetički uvid u bitne
promjene u hrvatskom društvu i njihovom djelovanju na komunikaciju,
poglavito masovnu. Na simpoziju je sudjelovalo dvadesetak novinara te
znanstvenika koji proučavaju različite oblike komuniciranja. #L#
Ministar pomorstva, prometa i veza Ivica Mudrinić govorio je o
recentnim tehnološkim promjenama u komunikacijskim sustavima najavivši
skoru digitalizaciju radija i televizije u Hrvatskoj te pokretanje
državne kablovske tv mreže. "Rezultat naglog tehnološkog razvitka na
ovom polju je približavanje stanju u kojem svijet postaje globalno
selo", parafrazirao je ministar Mudrinić američkog kulturologa
Marshalla Maclouhana.
Direktor Nezavisne televizije Silvije Hum kazao je da je, kada se
govori o stanju tv medija u Hrvatskoj, elementarno pitanje u kojoj
mjeri egzistira dvojni sustav javnih i privatnih televizija. Njegovo
je mišljenje da postojanje privatnih, komercijalnih televizijski
kuća nije samo političko već i estetsko pitanje, jer "ne može samo
jedna tv nametati svoj estetsi ukus cijelom stanovništvu". Podsjetio
je da su se i javne televizije na Zapadu svojedobno suprotstavljale
osnivanju privatnih televizija, ali da je taj otpor trajao puno kraće
nego u Hrvatskoj. On je izrazio uvjerenje da će bez obzira na
političku volju i u Hrvatskoj taj proces zaživjeti zahvaljujući
nezadrživosti tehnološkog napretka te zbog potreba gledatelja,
gospodarstva, profesionalaca, pa i same države.
Robert Hirc iz marketinga agencije Hina govorio je o nezadrživom
razvoju državne agencije u proteklih pet godina, o čemu svjedoči i
uspostava baze podataka koja bi, prema njegovim riječima, trebala biti
završena u prvoj polovici slijedeće godine.
Dr. Tena Perišin kritizirala je prenaglašeno stvaranje medijskog
svijeta, našavši za to primjer u informativnom programu HTV-a, u kojem
se vijesti stvaraju umjesto da se pronalaze. Ona je izrazila
uvjerenje, nasuprot uvriježenog mišljenja, da će prestankom rata
porasti minutaža vijesti naglasivši da će nove televizije u Hrvatskoj
imati budućnost samo ako počnu proizvoditi svoj informativni program.
Mr. Miro Brčić drži da hrvatsko društvo treba podići na viši stupanj
komunikacije kako bi moglo slijediti percepciju i senzibilitet
modernog čovjeka. Glavnog kočničara u tom procesu našao je u nekim
hrvatskim tiskovinama u kojima, po njemu, ne nedostaje kvalitetnih
novinara već designera. Dr. Marko Goluža govorio je o novinarskom
izdavaštvu u Hrvatskoj koje zaostaje za posvemašnjim
osuvremenjivanjem, nazvavši ga "tiskovnim neodiletantizmom" i "fazom
medijske tragedije".
Dr. Vesna Lamza kritički se osvrnula na 'poplavu' neznastvenih
ispitivanja javnog mnijenja u novinama koja su "više pragmatički-
komercijalno motivirana nego što služe razvitku demokracije". Ona drži
da bi ta 'istraživanja' trebalo staviti pod stručni nadzor sekcije za
ispitivanje javnog mnijenja pri Hrvatskom komunikacijskom Novinar
društvu.
Živko Kustić govorio je o fenomenu katoličkog novinarsta u Hrvatskoj
koje je u totalitarnom sustavu u kojem je nastalo bilo "potpuno
neovisno od vladajuće državne strukture". "Tako se dogodio paradoks da
se katolička crkva u Hrvatskoj prije svega borila za demokratizaciju
društva a tek onda za svoje vlastite probitke. Kritički se osvrnuo i
na kolege u drugim novinskim redakcijama koji bez stvarnog znanja
terminologije i problematike pišu o vjerskim temama i crkvi te
pretvaraju katoličanstvo u državnu religiju. "Naš odnos prema
drugačijem, prema onome koji je druge rase, vjere ili nacije je lakmus
demokracije", poručio je Kustić.
Suorganizatori simpozija bila su ministarstva znanosti i tehnologije,
vanjskih poslova i obrane, zatim Vladin Ured za prognanike i
izbjeglice, Hrvatski Crveni križ, Hrvatsko novinarsko društvo,
Hrvatsko katoličko novinarsko društvo i Udruga lokalnih sredstava
informiranja.
(Hina) vl ds
011706 MET dec 95