KONFERENCIJA ZA NOVINARE PREDSJEDNIKA TUĐMANA - II. DIO (ŠIRA VERZIJA)

(ŠIRA VERZIJA) ZAGREB, 1. prosinca (Hina) - Komentirajući neke izjave dužnosnika BiH, pa i Harisa Silajdžića, da je u Daytonu Slobodan Milošević odbio pregovarati o Bosanskoj posavini, jer da su se Srbija i Hrvatska već ranije dogovorile, predsjednik Tuđman je kazao da se stalno ponavlja kako postoji "nekakav dogovor između Miloševića i Tuđmana". "Nikakvog dogovora u tom smislu nije bilo", ustvrdio je hrvatski predsjednik. Opetovao je da je, kada je riječ o Bosanskoj posavini, bilo zatraženo da se za Posavinu vrate područja koja su oslobodila hrvatske snage, te da su u tim teškim pregovorima, od područja koja su pod svoj nadzor preuzele hrvatske snage, vraćeni Mrkonjić Grad i Šipovo, ali se za to dobilo područje Odžaka. U spornim područjima Bosanske posavine, pojasnio je predsjednik Tuđman, živjelo je oko 142.000 Hrvata, 145.000 Muslimana i 139.000 Srba i 37.000 ostalih. "Od svega toga samo su Hrvati obranili do sada Orašje i vratili po Daytonskom sporazumu Odžak, a Muslimani ništa od toga nisu dobili. Zašto se ne postavlja pitanje gdje je tu sporazum osim realnih odnosa proizišlih iz rata i realnih pogleda međunarodnih čimbenika koji su tu, ako ne odlučujući, a ono neizbježni čimbenici", zapitao je dr. Tuđman. Na upit je li Hrvatska spremna priznati kontinuitet SRJ u odnosu na bivšu Jugoslaviju, predsjednik Tuđman je odgovorio da su međunarodni čimbenici tražili takvo rješenje koje bi bilo prihvatljivo i za Srbiju i koje bi vodilo normalizaciji odnosa. U tom smislu, nastavio je dr. Tuđman, i Hrvatska se suglasila da nema ništa protiv da se kontinuitet SRJ veže na kontinuitet bivše države, ali ne u smislu da je SRJ jedini nasljednik bivše SFRJ, nego jedna od nasljednica kao i sve druge države nastale na tlu bivše Jugoslavije. Zahtjevamo, osobito u svim problemima sukcesije, da to pravo pripada i Hrvatskoj i Sloveniji i svim državama bivše Jugoslavije, naglasio je predsjednik Tuđman. Na upit kako će to priznanje kontinuiteta utjecati na shvaćanje uzroka sukoba na ovim prostorima te hoće li Hrvatska zatražiti isplatu ratne štete, predsjednik Tuđman je najavio da će i gledište hrvatske Vlade te vlada Slovenije, Makedonije i BiH biti jedinstveno - da bilo kakvo priznanje i vraćanje SRJ u međunarodne okvire ne znači potiranje zaključka Međunarodne konferencije o bivšoj Jugoslaviji. Podsjetio je pritom na zaključak Badinterove komisije koja je donijela odluku da se bivša Jugoslavija raspala i da su sve države koje su nastale na njenu tlu u podjednakom položaju što se tiče sukcesije, prava na imovinu, ali i na dugove bivše Jugoslavije. Jasno da ćemo tražiti ratnu odštetu i da smo itekako zainteresirani, i mi i BiH, ustvrdio je predsjednik Tuđman. Međutim, dodao je, svijet manje govori i jedva dopušta diskusiju o tome, već govori kako naći prijatelje koji će odvojiti sredstva za obnovu ratom razorenih područja. Predsjednik Tuđman je upozorio da pritom treba imati u vidu opću klimu, te da za onaj svijet koji je bio zainteresiran za međunarodni poredak kakav je stvoren versajskim mirom, za očuvanje Jugoslavije i koji je dopustio agresiju na Hrvatsku i BiH, u političkom smislu krivnja jest na drugoj strani, a ne na njihovoj. "Jer su Slovenija, pogotovo Hrvatska bile krive za raspad njihovog miljenčeta Jugoslavije koja se raspala i nestala s političke scene. No, razumije se to ne daje nikakve pravne osnove da bi se moglo nametnuti takvo rješenje gdje bi se samo sadašnja SRJ smatrala nasljednicom", ustvrdio je predsjednik Tuđman. Napomenuo je da to treba imati u vidu i kada se traže rješenja koja bi bila prihvatljiva za sve strane u sukobu. Komentirajući upit da u hrvatskoj javnosti postoji strah da bi se "neurednom kompozicijom BiH u kojoj bi se tri naroda držala na uzdi, pokušala prisiliti na čvršće povezivanje, na neku jugoslavizaciju", dr. Tuđman je kazao da je stanoviti strah od takve jugoslavizacije opravdan. Podsjetio je pri tom na međunarodne čimbenike koji su bili zainteresirani za stvaranje Jugoslavije nakon prvog svjetskog rata, te na čimbenike zainteresirane za očuvanje Jugoslavije. Oni nisu nestali sa političke, gospodarske, diplomatske scene čak ni kada se iz praktičnih razloga promijenila službena politika tih najvažnijih međunarodnih čimbenika, istaknuo je. Dodao je da su se čak i nakon što se Hrvatska afirmirala, kada se priznalo da je ona regionalna sila bez koje se ne može rješavati ni jedno pitanje, javile ideje o nekakvoj jugoslavenskoj, balkanskoj konfederaciji, o južnoeuropskoj uniji, pa i najnovija, koja se pojavila u talijanskim medijima, o nekakvoj 'euroslaviji'. "Riječ je o trajnim elementima jedne geopolitike koji, za određene krugove na zapadu i u svijetu, trebaju jednu takvu aglomeraciju na ovom tlu, zbog odnosa i u Europi, i prema Rusiji, i prema islamu", rekao je predsjednik Tuđman ocjenjujući da će te i takve sastavnice biti prisutne, a da ih hrvatska politika mora biti svjesna. "Bitno je da hrvatska državna politika bude takva da više neće dopusti nikakva rješenja koja će biti suprotna bitnim hrvatskim interesima i da Hrvatska predstavlja snagu kojoj se neće moći nametnuti nečija tuđa volja", kazao je dr. Tuđman. Odgovarajući na upit znači li promjena Vlade početak nove politike po okončanju rata, predsjednik Tuđman je istaknuo da se ne započinje nova politika. Okončanjem ratne situacije, naglasio je, težište je na unutrašnjoj i gospodarskoj politici. S tog stanovišta je sastavljena i nova Vlada, kadra da se uhvati u koštac s ekonomskim i gospodarskim problemima, kazao je predsjednik Tuđman dodajući da je konstituiran i novi Sabor koji sa svojom većinom jamči da će biti veće suglasnosti i boljeg odnosa Vlade i Sabora. Dr. Tuđman također je izvijestio o imenovanju Vijeća za obranu i nacionalnu sigurnost u užem sastavu, te o imenovanju Predsjedničkog vijeća šireg sastava. To bi se vijeće kao savjetodavno tijelo bavilo svim problemima državne politike i društvenog, gospodarskog, kulturnog razvitka Hrvatske. Predsjednik Tuđman je u odgovoru na novinarsko pitanje kao prioritetna područja u koja bi se mogla vraćati hrvatska dijaspora spomenuo Liku, Kordun, Banovinu, područja koja su takorekuć pusta. Opća demografska slika Hrvatske je takva da nam je potrebno učiniti sve što je moguće da vratimo što veći broj od onih 3,5 milijuna Hrvata koji su rasuti diljem svijeta, rekao je dr. Tuđman ističući da je olakšanje povratka tih ljudi jedna od prioritetnih zadaća hrvatske Vlade. Zamoljen na kraju tiskovne konferencije da kao povjesničar komentira, obzirom na ocjene da prema Daytonskom sporazumu nema pobjednika, može li rat završiti ako agresor nije kažnjen, dr. Tuđman je odgovorio pitanjem "ima li ikoga objektivnog, sklonog ili nesklonog Hrvatskoj, koji ne kaže da je iz ovog rata Hrvatska izišla kao pobjednik. Ja mislim da nema", zaključio je predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman. (Hina) bn/msj ds 011621 MET dec 95