WASHINGTON, 30. studenoga (Hina) - Američki nacionalni interesi, temeljne vrednote američkog društva i američko liderstvo u svijetu razlozi su zbog kojih će Sjedinjene Države sudjelovati u provedbi mirovnog sporazuma o BiH, istaknuli
su u četvrtak u Washingtonu najviši dužnosnici američke Administracije pred Odborom za međunarodne odnose Predstavničkog doma američkog Kongresa tražeći potporu slanju američkih vojnika u BiH.
WASHINGTON, 30. studenoga (Hina) - Američki nacionalni interesi,
temeljne vrednote američkog društva i američko liderstvo u svijetu
razlozi su zbog kojih će Sjedinjene Države sudjelovati u provedbi
mirovnog sporazuma o BiH, istaknuli su u četvrtak u Washingtonu
najviši dužnosnici američke Administracije pred Odborom za međunarodne
odnose Predstavničkog doma američkog Kongresa tražeći potporu slanju
američkih vojnika u BiH. #L#
"Sada imamo priliku osigurati trajni mir koji je stvoren američkom
snagom i diplomacijom i taj će se cilj postići samo američkim
vodstvom", rekao je američki državni tajnik Warren Christopher.
"Mir je ključ za sve ono što strane žele, od obnove, pravde, do
povratka u međunarodnu zajednicu".
"Predsjednik je napravio izbor i Amerika mora djelovati kao velika
nacija, mora zaštititi svoje interese, očuvati svoje ideale, ispuniti
obećanja i nastaviti voditi".
"Posljedice ponovnog nastanka rata bile bi novi masakri,
koncentracijski logori, glad, prijetnja širenja rata i ogromna
opasnost za američko liderstvo u NATO-u, Europi i svijetu", rekao je
Christopher.
"Poduzimanje akcije je test američkog vodstva. Nakon stvaranja
prilike za mir ne možemo si priuštiti da se okrenemo i odemo",
istaknuo je i podsjetio da je NATO bio izgrađen na podjeli rizika i
napora te da je SAD njezin najveći član.
"Savez ne može poduzeti najveću misiju u svojoj povijesti, ako
odbijemo obaviti svoj dio".
Christopher je dodao da postoje mehanizmi poput sankcija protiv SRJ
ili bosanskih Srba koji će osigurati pokoravanje tih strana.
Američke će snage provoditi vojni dio sporazuma, ali ne i civilne
zadaće, rekao je on. "Naša vojska ne može i ne bi trebala biti trajni
jamac mira, nego treba stvoriti priliku koju drugi trebaju
iskoristiti".
Jedan od ciljeva je postići stabilnu vojnu ravnotežu u BiH te među
državama bivše Jugoslavije, pri čemu je smanjenje naoružanja primarni
cilj.
"SAD će osigurati da oružane snage Federacije dobiju potrebnu pomoć",
rekao je Christopher dodajući da to neće biti zadaća IFOR-a, nego će se
na međunarodnom planu na tome koordinirano raditi.
Ministar obrane William Perry istaknuo je da je opravdanje američkog
sudjelovanja to što SAD ima "vitalne političke, ekonomske i sigurnosne
interese u Europi". "Rat u BiH prijeti tim interesima, a time i
vitalnim američkim nacionalnim interesima".
"Ubijanja i zločini izazov su temeljnim američkim vrijednostima",
rekao je Perry dodajući da je tu bila i opasnost širenja rata između
Srbije i Hrvatske te širenja na jug koje bi, moguće, uključilo
Albaniju, Gračku i Tursku. Intervencija u takvoj situaciji odvijala bi
se u mnogom širem konfliktu, dodao je on.
"Naša je misija osiguranje mira,.. ali prije svega moramo zaštiti
naše snage...nećemo ponoviti pogreške UN snaga". Prema njegovim
riječima, snage će biti "dovoljne veličine, dovoljno dobro naoružane i
s dovoljnom obukom te s dovoljno dobrim pravilima djelovanja".
Perry je rekao kako će američki sektor biti sjeveroistočni dio Bosne,
uključivši Brčko, sa sjedištem u Tuzli, dok će Britanci držati
zapadni, a Francuzi sektor u okolici Sarajeva i Goražda. U američkoj
će zoni, uz 20 tisuća američkih vojnika, biti i nordijska brigada
(4.000 ljudi), turski bataljun te ruska brigada pod operativnom
kontrolom zapovjednika NATO-a i taktičkom kontrolom zapovjednika
američkih snaga.
Zadaće IFOR-a bit će uspostava i očuvanje zone razdvajanja ukupne
širine četiri kilometra kroz 30 dana, povlačenje snaga i oružja kroz
120 dana, rekao je Perry.
U snagama IFOR-a Britanci će biti zastupljeni s 12.000 do 14.000
vojnika, Francuzi sa 7.000 do 9.000, Nijemci s 4.000, Italija i
Španjolska sa po 2.000 te devet članica NATO sa po 1.000 vojnika.
Omjer odgovara veličini država, pojasnio je on. Više od 12 zemalja
koje nisu članice NATO-a također će sudjelovati.
Raspoređivanje će početi unutar jednog dana od potpisa sporazuma, a
bit će dovršeno unutar šest tjedana. Snage ostaju godinu dana, s tim
da će povlačenje trajati posljednjih nekoliko tjedana. Američki
ministar obrane očekuje da će u trenutku odlaska snaga vojni ciljevi
misije biti ispunjeni, civilna implementacija sporazuma biti u tijeku
(izbori, obnova, povratak prognanika) te postignuta vojna ravnoteža
snaga u BiH.
Uspjeh ukupnih napora u BiH ovisit će ne samo o IFOR-u, nego i o
civilnim naporima, ocijenio je Perry.
"Misija i zadaće su jasne, lanac zapovijedanja je ispravan, bez
ikakvih dvojnih ključeva i pravila djelovanja odgovaraju zadaćama",
istaknuo je zapovjednik američkih oružanih snaga general John
Shalikashvili.
"Imat će pravo koristiti silu protiv neprijateljskih djela i namjera,
kao i da obave zadane zadaće, uključivši primjenu smrtonosne snage,
ako je potrebno".
Prvi čovjek američke vojske rekao je kako će, uz 20.000 američkih
vojnika u BiH, 5.000 biti raspoređeno u Hrvatskoj te pomoćne snage u
Italiji i Madžarskoj.
Operacija će teći u pet faza: priprema, ulazak snaga koji počinje
odmah nakon potpisa sporazuma, provedba sporazuma, prijelaz na mir i
faza izlaza.
Pred potpis sporazuma doći će mali broj snaga za uspostavu temeljne
logistike, u čemu će američki udio biti 735 u BiH, a 730 u Hrvatskoj.
Francuska i britanska zapovjedništva ulaze kroz Split i Ploče, a
američko sa sjevera iz Mađarske kroz Hrvatsku. IFOR zapovjedništvo ide
u Sarajevo i Kiseljak. Uspostavom zapovjedništava IFOR će preuzeti sve
zapovijedanje, nakon čega će brzo doći brigade do polovice veljače.
"Misija će biti teška, oko toga nema sumnje, i moramo biti pripravni
na žrtve, no, naši su se vojnici dobro obučili i uvjeren sam da su
spremni", rekao je general Shalikashvili.
Ministar Perry rekao je kako će troškovi američkih kopnenih snaga u
BiH iznositi 1,2 milijarde dolara, dok će ukupni američki troškovi
iznositi dvije milijarde, a Christopher je dodao da će obnova BiH
zahtijevati oko šest milijardi dolara od čega će međunarodne
financijske institucije preuzeti polovicu. Od preostalog dijela
Amerika će platiti 20 posto, odnosno 600 milijuna dolara kroz tri
godine.
(Hina) ps sb
301952 MET nov 95