BEŽANEC, 29. studenog (Hina) - Slovenija i Hrvatska stoje na istom stajalištu o sukcesiji bivše Jugoslavije, odnosno traže da se to pitanje riješi u skladu s odlukama i načelom Badinterove komisije, izjavio je među ostalim hrvatski
ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić nakon razgovora sa slovenskim izaslanstvom, koje je vodio šef slovenske diplomacije Zoran Thaler, u dvorcu Bežancu kraj Krapine. Ministri Thaler i Granić ocijenili su večerašnje razgovore uspješima i korisnima.
BEŽANEC, 29. studenog (Hina) - Slovenija i Hrvatska stoje na istom
stajalištu o sukcesiji bivše Jugoslavije, odnosno traže da se to
pitanje riješi u skladu s odlukama i načelom Badinterove komisije,
izjavio je među ostalim hrvatski ministar vanjskih poslova dr. Mate
Granić nakon razgovora sa slovenskim izaslanstvom, koje je vodio šef
slovenske diplomacije Zoran Thaler, u dvorcu Bežancu kraj Krapine.
Ministri Thaler i Granić ocijenili su večerašnje razgovore uspješima i
korisnima. #L#
Nakon razgovora - u kojima su s hrvatske strane sudjelovali i
predstojnik Ureda za granice dr. Hrvoje Kačić, predstojnik Ureda za
projekt sukcesije dr. Božo Marendić te pomoćnici dr. Granića Hido
Bišćević i Jakša Muljačić, a sa slovenske strane veleposlanik u
Zagrebu Matija Malešič - dogovoreno je da se već u siječnju 1996.
sastanu premijeri dviju država, te dogovori i skori sastanak
predsjednika dr. Franje Tuđmana i Milana Kučana u Ljubljani.
Granić je u kraćoj izjavi hrvatsko-slovenske razgovore
ocijenio kao korisnu razmjenu mišljenja o bilateralnim i
multilateralnim pitanjima koja se tiču dviju zemalja i šire regije. O
pitanjima sukcesije, za koje je rekao da su bila u središtu pozornosti
večerašnjih razgovora, rekao je da su se hrvatska i slovenska strana
složile da o tome usklade stajališta s Bosnom i Hercegovinom te
Makedonijom, te da predlože sastanak svih zemalja nasljednica bivše
Jugoslavije s Kontaktnom skupinom, prije Pariza. Osim toga, Granić je
rekao da je obavijestio Thalera o rezultatima pregovora u Daytonu.
Govoreći o bilateralnim odnosima, istaknuo je da su na
večerašnjim razgovorima ponuđene nove i korisne ideje te da za
rješavanje ostaju dva problema - Piranski zaljev i Ljubljanska banka.
Novinare je izvijestio da je bilo govora i o pregovorima Slovenije i
Hrvatske s Italijom. Izrazio je zainteresiranost Hrvatske da se
pregovori s Italijom, osobito oko hrvatske manjine, ubrzaju jer je
Italija postala jedan od najvažnijih hrvatskih gospodarskih partnera.
Upozorio je i na veliko značenje Slovenije kao gospodarskog partnera
Hrvatske i ocijenio ohrabrujućim rast uzajamne trgovine u ovoj godini.
Slovenski ministar vanjskih poslova Zoran Thaler izrazio je
zanimanje za uspostavom dobrosusjedskih i korisnih odnosa s Hrvatskom,
a za današnje je razgovore rekao da su rezultat novih okolnosti nakon
daytonskog sporazuma. Rekao je da Slovenija podupire taj sporazum kao
važan korak prema miru u Bosni i Hercegovini i cijeloj regiji, te
napomenuo da je to vitalni interes Slovenije. Po njemu, normalizacija
životnih i gospodarskih tokova na tom području od presudne je
važnosti, ali u tom kontekstu sukcesija bivše Jugoslavije predstavlja
jedno od središnjih pitanja. Istaknuo je da Slovenija i dalje podupire
odluke Generalne skupštine i Vijeća sigurnosti UN-a, te Badinterove
komisije o nasljeđivanju bivše zajedničke države. Naglasio je da je
večerašnji razgovor s ministrom Granićem nastavak razgovora stručnjaka
za sukcesiju iz BiH, Slovenije, Hrvatske i Makedonije u utorak u
Ljubljani. "Neriješena pitanja sukcesije mogla bi biti faktor
nestabilnosti u cijeloj regiji", rekao je Thaler. U nastavku je
istaknuo da Slovenija podupire približavanje Hrvatske Europskoj uniji.
Na kraju, odgovarajući na novinarsko pitanje priznaje li
Hrvatska kontinuitet tzv. "SRJ", Granić je rekao da se o tomu
razgovaralo i u Daytonu, da Hrvatska nema ništa protiv toga da "SRJ"
zauzme mjesto u međunarodnim organizacijama, ali da je pitanje
sukcesije izvan toga. "Bivša Jugoslavija se raspala i sve države
nastale na tom području njezine su nasljednice. Nasljeđuju jednako
prava i obveze, a to se prije svega odnosi na zamrznuta sredstva bivše
države, imovinu i arhive".
(Hina) ld mć
292117 MET nov 95