ZAGREB, 29. studenoga (Hina) - U povodu 100. obljetnice smrti hrvatskog leksikografa Bogoslava Šuleka, u Matici hrvatskoj (MH) danas je predstavljena knjiga dr. Igora Gostla "Bogoslav Šulek, otac hrvatskoga znanstvenog nazivlja".
Predstavljanje knjige su priredili Matica hrvatska i Društvo hrvatsko-slovačkoga prijateljstva.
ZAGREB, 29. studenoga (Hina) - U povodu 100. obljetnice smrti
hrvatskog leksikografa Bogoslava Šuleka, u Matici hrvatskoj (MH) danas
je predstavljena knjiga dr. Igora Gostla "Bogoslav Šulek, otac
hrvatskoga znanstvenog nazivlja". Predstavljanje knjige su priredili
Matica hrvatska i Društvo hrvatsko-slovačkoga prijateljstva. #L#
U ime nakladnika knjige Matice hrvatske, nazočne je pozdravio
predsjednik MH Vladimir Gotovac ističući da povratak Bogoslava Šuleka
u hrvatsku filologiju znači povratak izvornom hrvatskom jeziku. "Mi
danas imamo prigodu da otvorimo sve one knjige za koje su nam govorili
da ih ne treba čitati, a za mene je jedna takva knjiga Bogoslav
Šulek", istaknuo je dr. Josip Vončina govoreći o Šulekovu književnom i
znanstvenom radu. O vremenu, u kojem je Šulek djelovao, govorio je dr.
Josip Bratulić, a o znanstvenom značenju njegova rada dr. Ante Stamać
i Ivan Martinčić.
Bogoslav Šulek - polihistor, publicist, prosvjetitelj i leksikograf,
rodom Slovak, sljedbenik ilirske ideje, vođen sviješću o slavenskoj
uzajamnosti, dolazi potkraj 19. stoljeća u Hrvatsku te, ovladavši
hrvatskim jezikom, postaje prvim stilistom hrvatskog jezika. Stvorivši
temelje hrvatskoj terminologiji, Šulek je bio optuživan za
"zastranjenja" u stvaranju neologizama (izmišljanja novih riječi) te
za jezično čistunstvo u hrvatskom jeziku.
Od tiskarskog radnika i novinara, Šulek postaje poznati hrvatski
znanstvenik i prvi tajnik tadašnje Jugoslavenske akademije znanosti i
umjetnosti (JAZU). Među njegovim najpoznatijim ostvarenjima su
Njemačko-hrvatski rječnik (1860.), Hrvatsko-njemačko-talijanski
rječnik znanstvenog nazivlja (1874.-1875.) i Imenik bilja (1879.).
U povodu 100. obljetnice smrti Bogoslava Šuleka, na kući u kojoj je
on živio, na uglu Preradovićeve i Tesline ulice u Zagrebu, otkrivena
je spomen-ploča s natpisom: "Rodom Slovak, srcem i dušom Hrvat, svoj
je život i djelo posvetio hrvatskoj domovini".
Spomen-ploču su otkrili veliki meštar "Družbe braće Hrvatskog zmaja"
Juraj Kolarić i predsjednik Društva hrvatsko-slovačkog prijateljstva
dr. Ante Vukasović.
(Hina) mt sp
291554 MET nov 95