REFORMA MIROVINSKOG SUSTAVA

ZAGREB, 27. studenoga (Hina) - Donošenjem zakona o mirovinskom osiguranju, koji se priprema, Hrvatska bi trebala, uz pomoć Svjetske banke, krenuti u reformu mirovinskog sustava, te ga tako dugoročno transformirati u sustav koji će se temeljiti na tri razine, odnosno tri stupa. To su javni mirovinski sustav ili sustav generacijske solidarnosti kakav imamo danas, sustav privatnog mirovinskog osiguranja tj. sustav individualne kapitalizirane štednje te dodatno dobrovoljno osiguranje, rekao je u razgovoru za Hinu pomoćnik direktora Republičkog fonda mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika Hrvatske Ante Škember. #L# Međunaslov: Tri stupa novog sustava mirovinskog osiguranja "Uvođenjem novoga sustava i dalje bismo imali javni mirovinski sustav, dakle sustav koji se financira putem generacijske solidarnosti, ali s tom razlikom što bi stopa izdvajanja bila daleko manja nego danas", kaže Škember. To znači da bi prema sadašnjoj stopi od 25,5 posto izdvajanja za mirovinsko osiguranje, u taj sustav odlazilo 15 posto doprinosa, dok bi se preostalih 10 posto prenosilo na drugi stup indivividualne kapitalizirane štednje. Takav bi način izdvajanja za mirovinsko osiguranje obuhvaćao samo osobe mlađe od 45 godina. Sredstva dobivena individualnom štednjoj ne bi služila za tekuću isplatu mirovina već bi se ulagala, putem investicijskih fondova, u proizvodne grane s malim rizikom. Na taj bi se način osigurala dobit iz koje bi se isplaćivale mirovine budućim osiguranicima. "Mirovinski sustav je nužno od generatora potrošnje pretvoriti u generator proizvodnje tako da se u drugom stupu osigura 'prisilna' nacionalna štednja koja bi bila pretpostavka za financiranje produktivnih investicija koje su opet važne za gospodarski rast i blagostanje od čega bi korist imalo cijelo društvo", ističe Škember. On je također podsjetio da u ovom trenutku u hrvatskom društvenom brutto proizvodu sredstva za mirovinsko osiguranje iznose od sedam do 11 posto što je veliko opterećenje za hrvatsko gospodarstvo. A dok ukupna sredstva za mirovine u društvenom brutto proizvodu rastu, mirovine su i dalje niske a umirovljenici sve nezadovljniji. Što se tiče trećega stupa - dobrovoljnog dopunskog osiguranja, ono će omogućiti osiguranicima da, ovisno o svojim mogućnostima, uplaćuju veću stopu doprinosa od one koja je zakonom propisana i tako jednog dana ostvare veću mirovinu. Međunaslov: Kako financirati novi sustav Škember naglašava kako su temeljni problem reforme sredstva, jer se prijelazom na nova dva stupa smanjuje stopa izdvajanja za javni mirovinski sustav generacijske solidarnosti na 15 posto. "Dakle u sustavu javnog mirovinskog osiguranja već postoji manjak, a uvođenjem drugog stupa stvarao bi se dodatni manjak. Kako to financirati? Tu je najvažnija uloga države koja ima nekoliko načina za to: povećanjem stope doprinosa što je neprihvatljivo, financiranjem iz proračuna putem povećanja poreza, zajmovima od međunarodnih institucija te reduciranjem potrošnje u nekim drugim sektorima. Najboljim načinom držimo financiranje putem imovine dobivene pretvorbom i privatizacijom društvenih i javnih poduzeća", ocjenjuje Ante Škember. U ovom trenutku u portfelju mirovinskih fondova ima dionica u nominalnoj vrijednosti 3,5 do 4 milijarde njemačkih maraka dobivenih iz pretvorbe društvenih poduzeća, a država će, kako navodi Škember, od privatizacije javnih poduzeća fondovima dodijeliti dionica u nominalnoj vrijednosti od 20-25 milijardi njemačkih maraka. No, kako je razlika između nominalne i tržišne vrijednosti tih dionica velika ta imovina nije dostatana za financiranje javnog mirovinskog sustava. Izlaz je ponudila Svjetska banka, koja je spremna dati sredstva za pokretanje procesa tranzicije mirovinskog sustava, pri čemu ona ne želi financirati prvi stup (sustav generacijske solidarnosti), s obzirom na dobivenu imovinu fondova. Funkcioniranje sustava zamišljeno je tako da se osiguranicima, koji su dužni izdvajati u drugi stup (mlađi od 45 godina i oni koji će tek stupiti na tržište rada), ta izdvajanja upisuju na individualne račune. Osiguranici će uplaćivati gotovi novac, a fond će im za doprinose od 10 posto davati obveznice na temelju dobivene 'privatizacijske imovine', ali ne u nominalnoj već u realnoj vrijednosti. "Tako ćemo taj drugi stup iskoristiti za finaciranje prvog stupa i za mirovine sadašnje generacije umirovljenika jer će mirovine putem kapitalizirane štednje stići na isplatu za 15, 20 i više godina", ističe Škember. Država bi u tom dijelu imala kontrolnu i nadzornu ulogu kako se ne bi dogodilo da se preko investicijskih fondova investira u visoko rizične grane. O upravljanju pak investicijskim fondovima odlučivat će ministarstva financija i rada i socijalne skrbi, no Škember ističe važnost sposobnog menagementa koji će poznavati tržišna kretanja. Pripremila: Tamara Marinković (Hina) mt ds 271158 MET nov 95