STOCKHOLM, 27. studenoga (Hina/AFP) - Godine 1895., 27. studenoga, Alfred Nobel utemeljio je nagrade koje nose njegovo ime i koje još i danas pribavljaju dobitnicima neosporavano svjetsko priznanje.
STOCKHOLM, 27. studenoga (Hina/AFP) - Godine 1895., 27. studenoga,
Alfred Nobel utemeljio je nagrade koje nose njegovo ime i koje još i
danas pribavljaju dobitnicima neosporavano svjetsko priznanje. #L#
U testamentu od jedne stranice sastavljenom u Parizu, švedski kemičar
i znanstvenik zaželio je da glavnina njegova bogatstva posluži za
nagrađivanje "najzaslužnijih koji su za čovječanstvo učinili najviše".
Testament je otvoren tek 1897. godine. Zbog poteškoća oko prava
nasljedstva, njegova želja uvažena je tek nekoliko godina kasnije i
prve Nobelove nagrade dodijeljene su 1901. godine. Od tog je datuma
oko 650 uglednika i organizacija njome okrunjeno.
Pet disciplina koje je odabrao Alfred Nobel ostalo je nepromijenjeno
a priznanja i dalje dodjeljuju institucije koje je odredio: Švedska
kraljevska akademija znanosti (fizika, kemija), Institut Carolin iz
Stockholma (medicina), Švedska akademija (književnost) te Norveški
Nobelov odbor (mir ili "bratstvo među narodima").
Šestu nagradu, za ekonomiju, utemeljila je 1968. godine Centralna
banka Švedske, a prvi je put dodijeljena 1969. godine.
Nagrada za mir jedina je koja se obznanjuje u Oslu. Nobel je u svojem
testamenu želio pridružiti Norvešku, vezanu uz Švedsku prije norveške
nezavisnosti 1905. godine.
Čuven po svojoj ljubaznosti i darežljivosti, znanstvenik se gnušao
prepirki, a iznad svega ratova koje je nazivao "užasom nad užasima i
najvećim od svih zločina".
Nobel za mir danas je najuglednija nagrada. Osim slave i ugleda, ona
dobitnicima osigurava opće priznanje kojemu nije ravna nijedna druga
nagrada.
Upravo zahvaljujući toj nagradi, mučne borbe koje su potajno ili u
izgnanstvu vodili Andrej Saharov (nagrađen 1975. godine), majka Tereza
(1979.), Lech Walesa (1983.), Desmond Tutu (1984.), Burmanka Aung San
Suu Kyi (1991.), gvatemalska pobornica zaštite indijanaca Rigoberta
Menchu (1992.) i mnogi drugi, postale su poznate u čitavom svijetu.
U književnosti, pisci s udaljenih kontinenata, slabo prevođeni ili
rijetko dostupni izvan svoje zemlje, stekli su preko noći svjetsku
slavu "čarolijom" koju proizvodi riječ Nobel.
Djela Nigerijca Wole Soyinke (1986.), antilskog pjesnika i dramaturga
Dereka Walcotta (1992.), Japanca Kenzabura Oea (1994.) ili irskog
pjesnika Seamusa Heaneya (1995.) napustila su police specijaliziranih
knjižara i preplavila javne biblioteke.
U znanstvenim disciplinama, istraživači ili znanstvenici svake
jeseni, zahvaljujući Nobelovim nagradama, izlaze iz anonimnosti
laboratorija i postaju "velikani", a na nekoliko tjedana i medijske
"zvijezde" u svojim zemljama.
Dobrotvor Nobel nije mario za počasti i jedino mu je bilo stalo do
znanstvenog istraživanja. Neumorno je nastavljao svoj rad i na kraju
skupio oko 350 patenata na izume koji su mu donijeli bogatstvo.
Pronalazač dinamita i brojnih eksploziva, švedski znanstvenik uvijek
je o sebi govorio kao o "humanistu koji voli čovječanstvo". Poliglot
(govorio je tečno pet jezika), izražavao je uvjerenje da "svjetski
prosperitet može nadvladati sva zla".
Putujući neprekidno između Švedske, Njemačke, Francuske, Rusije,
SAD-a i Italije, Nobel je najčešće živio sam. Bez stalnog doma i
obitelji, nikada se nije ženio.
U njegovu čast službena dodjela Nobelovih nagrada svake se godine
održava u Stockholmu i Oslu 10. prosinca, na obljetnicu smrti švedskog
znanstvenika, preminulog 1896. godine u San Remu (Italija).
(Hina) bnš mm
270927 MET nov 95