100 MILIJARDI DOLARA - CIJENA JE RATA NA PODRUČJU BIVŠE JUGOSLAVIJE

RIM, 25. studenoga (Hina/AR) - Najmanje stotinu milijardi dolara stajao je rat na području bivše Jugoslavije. Izravna šteta samo u Hrvatskoj iznosi 22 milijarde dolara, ne računajući tu onu posrednu zbog nedolaska turista i smanjena izvoza. No, "Hrvatska je zemlja koja nudi najbolja jamstva za privatna ulaganja", piše u subotu talijanski list "Corriere della Sera" te ističe kako je već počela investicijska utrka. #L# Štete u BiH također su goleme, ali će ta država - prema procjeni lista "Corriere della Sera" - još dugo morati živjeti od pomoći, jer joj je industrija ili razrušena ili zastarjela. Srbija nije imala izravnu štetu od rata "budući da je svoju vojsku izvezla u rat, ali je na koljenima zbog embarga i mnogobrojnih izbjeglica. Njezin prosječni dohodak manji je od tisuću dolara na godinu, industrijska proizvodnja pala je za 40 posto, a vanjski je dug veći od osam milijardi dolara", piše "Corriere della Sera". Hrvatska bi i zbog svojega zemljopisnog položaja trebala imati najveću korist kada dođe 60 tisuća vojnika NATO-saveza. Njihovim dolaskom stići će i likvidni novac. No, već se "proteklih mjeseci vidjelo poboljšanje gospodarskoga računa Hrvatske". Iz Italije, koja je njezin prvi gospodarski partner, uvoz je porastao za 80 posto", piše taj talijanski list. "Hrvatska je, kao i Slovenija, već čvrsto ušla u europski okvir i može računati na ponovni porast turizma - njezina glavnog izvora deviza", piše "Corriere della Sera", te navodi riječi bivšeg hrvatskoga ministra i profesora ekonomije Zvonimira Baletića da će biti potrebno još dosta novaca za održavanje oružanih snaga i za obnovu, ali "potrošnja će rasti pa će se siromaštvo smanjiti, iako će biti potrebno još dosta godina da gospodarstvo i proizvodnja ponovno krenu". Prema analizi lista "Corriere della Sera" najbrže će se iz teškoća izvući Hrvatska, a međunarodna je zajednica već spremna ulagati velik novac za obnovu ratom porušenih područja. U prosincu bi Europska unija trebala izdvojiti četiri milijarde dolara za obnovu kuća prognanika i njihov povratak. Svjetska banka izračunala je da će u prve tri godine za osnovne potrebe trebati priskrbiti šest milijardi dolara koje bi podjednako trebali dati SAD, Europa i Svjetska banka. Najveći dio pomoći dobit će u BiH, koja je i najviše stradala. "Dio pomoći trebao bi biti izravno podijeljen prognaničkim obiteljima za obnovu kuća i povratak. Računa se da bi svaka obitelj trebala dobiti deset tisuća maraka", piše "Corriere della Sera". (Hina) mm 251205 MET nov 95