ZAGREB, 22. studenoga (Hina) - Knjiga više autora "Genocidom do istrebljenja - srpski zločini", koja se bavi stradanjem Hrvata i Muslimana u sjeverozapadnoj Bosni, predstavljena je danas u Zagrebu.
ZAGREB, 22. studenoga (Hina) - Knjiga više autora "Genocidom do
istrebljenja - srpski zločini", koja se bavi stradanjem Hrvata i
Muslimana u sjeverozapadnoj Bosni, predstavljena je danas u Zagrebu.
#L#
Knjiga, čiji su nakladnici Hrvatski informativni centar i Izdavačka
udruga Zajednice Hrvata sjeverozapadne Bosne, uz statistike o
stradanjima, fotografije, mape i potresna svjedočanstva žrtava donosi
obilje dokaza da su u sjeverozapadnoj Bosni - gdje je prema popisu iz
1991. bilo 524 tisuće Srba i 536,5 tisuća Muslimana i Hrvata - srpski
zločini počinjeni daleko od bojišta te da su posljedica planiranog
genocida, rečeno je na svečanom predstavljanju knjige.
Protjerivanjem preko Save u Davor iz banjalučkog područja
istrijebljeni su građani nesrpske nacionalnosti, pa je ondje ostao
zanemarivo mali broj starosjedilaca.
Hrvati su na tim prostorima prisutni četrnaest stoljeća, a dubički je
arhiđakonat do prve polovice 16. stoljeća pripadao zagrebačkoj
biskupiji (i hrvatskim kraljevima). Turskim dolaskom naseljavaju se
posrbljeni pravoslavni Vlasi, koji pod geslom Vuka Stefanovića
Karadžića "Srbi svi i svuda" iz 1836. žele ukloniti starosjedilačko
pučanstvo sjeverozapadne Bosne, ukratko je prikazao recenzent knjige
dr. Mirko Valentić. Dodao je kako neprekinuto mirotvorstvo hrvatskog
naroda u tom dijelu Bosne vodi njegovu potpunom porazu.
Vikar banjalučke biskupije dr. Miljenko Aničić podsjetio je na
ustrajno evanđeosko djelovanje biskupa Komarice kojemu je, kako kaže,
čovjek u središtu svega i koji je spasio na tisuće života. Komarica je
preklinjao zapadne političke krugove da ne dopuste rat u Bosni jer će
voditi nesagledivim posljedicama, no zapadni su se političari
oglušili, izjavio je Aničić i ocijenio da je mnogima iz tih krugova
"mjesto u Haagu".
"Ako se ispune politički planovi prema kojima je Banja Luka srpska,
mi ćemo živjeti kao da je barem isto toliko, ako ne i više -
hrvatska", rekao je Miljenko Aničić.
(Hina) li vkn
221723 MET nov 95