SVAĐA NA RELACIJI RIM-PARIZ: CHIRAC OTKAZAO POSJET ITALIJI

RIM, 21. studenoga (Hina/AR) - Talijansko-francuski odnosi dosegli su ovih dana najnižu razinu od Drugoga svjetskog rata. Francuski predsjednik Chirac otkazao je posjet Italiji predviđen za 24. i 25. studenoga u Napulju, a Francuzi optužuju Talijane da su hipokriti. Francuski ministar vanjskih poslova Herve de Charette rekao je na ministarskom sastanku zemalja Europske unije, u ponedjeljak u Bruxellesu, kako je Francuska pomogla Italiji kada joj je to bilo potrebno u sučeljavanju sa Slovenijom, a da je Rim sada tu uslugu "vratio" glasovanjem protiv Pariza u UN-u, a za rezoluciju kojom se osuđuju francuski nuklearni pokusi u Pacifiku.#L# De Charette je, inače, bio oštar sa svim partnerima u Europi koji su u UN-u glasovali za tu rezoluciju. "Ne može se u Madridu potpisati tekst u kojem se kaže da nuklearna snaga Francuske i Velike Britanije predstavlja sigurnost za zapadnu Europu, a poslije nekoliko dana, čak sati, staviti istu stvar u pitanje", kazao je de Charette. Prošlog su tjedna protiv rezolucije koja osuđuje francuske nuklearne pokuse, osim Pariza, glasovali i Britanci, najveće države Europe i prijateljice Francuske su se suzdržale (Njemačka, Španjolska), dok je Italija glasovala za osudu. Nakon toga je Chirac otkazao redoviti bilateralni polugodišnji susret na vrhu s Italijom. Osim s Italijom, ovakve redovite polugodišnje bilateralne susrete Francuska održava još samo s Njemačkom, Velikom Britanijom i Španjolskom i, po svemu sudeći, očekivala je od Italije veće razumijevanje. Rim se mogao i suzdržati od glasovanja za osudu. No, uoči glasovanja u UN-u, talijanski je Parlament izglasao prijedlog da se osude francuski nuklearni pokusi. Prilikom susreta de Charettea s talijanskom ministricom vanjskih poslova Susannom Agnelli, u ponedjeljak u Bruxellesu, bilo je, dakako, riječi i o talijansko-francuskoj diplomatskoj krizi. No, dok Agnelli minimalizira stvar, de Charette jasno pokazuje da je Pariz posebno ljut na Italiju. "Kada je Italija od nas tražila da ne prođe sporazum između EU-a i Slovenije dok s njom ne riješi bilateralna pitanja, dali smo joj našu potporu", rekao je de Charette. Drugim riječima, kazao je, uz ostalo, da je talijanska diplomacija tražila potporu svake pojedine članice EU-a u sučeljavanju sa Slovenijom. No, talijansko-francuski spor nije samo vezan uz nuklearne pokuse. Uočen je i kada je Italija htjela ući u Kontaktnu skupinu za prostor bivše Jugoslavije. Rim je stalno ustrajao na tome da bude u toj skupini država (SAD, Njemačka, Francuska, Velika Britanija i Rusija), ali se s time na prvom mjestu nisu slagali Francuzi. Istina, ni ostale zemlje članice Kontaktne skupine nisu bile oduševljene idejom da u nju uđe i Italija, zbog njezine samohvale kako ima dobre odnose sa svim državama nastalima raspadom Jugoslavije, a posebno s Beogradom. Uz ovo, Italija se u UN-u protivi prijedlogu da se pet stalnih članica Vijeća sigurnosti (SAD, Rusija, Francuska, Velika Britanija i Kina) proširi na sedam pristupom Njemačke i Japana, predlažući obnovu Vijeća na širokoj osnovi. Na taj se način Rim zamjerio i Njemačkoj i Japanu. Tako je, čini se, diplomatski spor s Francuskom samo onaj koji je najsnažnije izišao na vidjelo. Osim što je Pariz otkazao sastanak na vrhu (uz šefove država i vlada, na ovim polugodišnjim sastancima, koji se naizmjenično održavaju u Francuskoj i Italiji, sudjeluje po najmanje sedam, osam ministara i tom se prilikom stvaraju veliki gospodarski sporazumi i dogovaraju vanjskopolitički nastupi), odgodio je i realizaciju projekta izgradnje brze pruge Torino - Lion te druge planove gospodarske suradnje. (Hina) st br 211434 MET nov 95