ZAGREB, 19. studenoga (Hina) ZAGREB - Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman otputovao je u nedjelju poslije podne u Dayton u američkoj saveznoj državi Ohio, gdje se od 1. studenoga vode pregovori o okončanju rata u BiH.
Pregovori bi "sutra trebali završiti i očekujem parafiranje dokumenata", rekao je predsjednik Tuđman i dodao da o tome ne može ništa više konkretnije reći, jer to slijedi iz obveze da se ne daju izjave prije svršetka pregovora. S predsjednikom Tuđmanom u Dayton je otputovao i ministar obrane Gojko Šušak. Na upit donose li pregovori u Daytonu mir Bosni i Hercegovini nakon četvorogodišnjeg rata, dr. Tuđman je odgovorio potvrdno, jer "da nije tako vjerojatno me ne bi zvali tamo". "Nije to samo pitanje Bosne, nego i pitanje preostalog dijela okupiranog područja Hrvatske", dodao je hrvatski predsjednik. "Bitno je da mi uspostavimo suverenitet na okupiranom području Hrvatske, po mogućnosti bez žrtava", rekao je dr. Tuđman, napomenuvši da je u poslanici hrvatskoj javnosti u petak iznio podatke koliko je do sada bilo žrtava. Uspostava suvereniteta na tom preostalom okupiranom dijelu vojnim putem donijela bi nove žrtve i napadima bi bili izloženi naši gradovi, rekao je na kraju hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman. Svečanom ispraćaju u zagrebačkoj zračnoj luci bili su nazočni predsjednik Sabora dr. Nedjeljko Mihanović, predsjednik Vlade mr. Zlatko Mateša, ministar unutarnjih poslova Ivan Jarnjak, načelnik Glavnog stožera Hrvatske vojske, general zbora Zvon
ZAGREB, 19. studenoga (Hina)
ZAGREB - Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman otputovao je
u nedjelju poslije podne u Dayton u američkoj saveznoj državi Ohio,
gdje se od 1. studenoga vode pregovori o okončanju rata u BiH.
Pregovori bi "sutra trebali završiti i očekujem parafiranje
dokumenata", rekao je predsjednik Tuđman i dodao da o tome ne može
ništa više konkretnije reći, jer to slijedi iz obveze da se ne daju
izjave prije svršetka pregovora.
S predsjednikom Tuđmanom u Dayton je otputovao i ministar obrane
Gojko Šušak.
Na upit donose li pregovori u Daytonu mir Bosni i Hercegovini nakon
četvorogodišnjeg rata, dr. Tuđman je odgovorio potvrdno, jer "da nije
tako vjerojatno me ne bi zvali tamo". "Nije to samo pitanje Bosne,
nego i pitanje preostalog dijela okupiranog područja Hrvatske", dodao
je hrvatski predsjednik.
"Bitno je da mi uspostavimo suverenitet na okupiranom području
Hrvatske, po mogućnosti bez žrtava", rekao je dr. Tuđman, napomenuvši
da je u poslanici hrvatskoj javnosti u petak iznio podatke koliko je do
sada bilo žrtava. Uspostava suvereniteta na tom preostalom okupiranom
dijelu vojnim putem donijela bi nove žrtve i napadima bi bili izloženi
naši gradovi, rekao je na kraju hrvatski predsjednik dr. Franjo
Tuđman.
Svečanom ispraćaju u zagrebačkoj zračnoj luci bili su nazočni
predsjednik Sabora dr. Nedjeljko Mihanović, predsjednik Vlade mr.
Zlatko Mateša, ministar unutarnjih poslova Ivan Jarnjak, načelnik
Glavnog stožera Hrvatske vojske, general zbora Zvonimir Červenko,
zamjenik ministra vanjskih poslova dr. Ivo Sanader i pročelnik
Kabineta Predsjednika Republike Gordan Radin.
VATIKAN - Papa Ivan Pavao Drugi je obraćajući se tisućama vjernika na
trgu Svetog Petra u Vatikanu u nedjelju pozvao međunarodnu zajednicu
da pruži maksimalnu potporu pregovorima o BiH koji se održavaju u
Daytonu. #L#
"U ovih nekoliko posljednjih tjedana pregovori u Daytonu povećali su
nadu u uspostavljanje mira na Balkanu. Nakon četiri godine patnji,
smrti i uništavanja čini se da ti napaćeni ljudi mogu očekivati bolje
dane", rekao je Papa.
Sveti je Otac "Majci Božjoj povjerio zaštitu sviju koji ulažu
napore u okončavanje ovog dramatičnog sukoba, radi postizanja trajnog
i pravednog mira". Također je poželio da "međunarodna zajednica
nastavi ustrajno podržavati put prema miru kako bi u tom dijelu
Europe, koji nam je svima drag, pomirenje, miran suživot i bratstvo
mogli ponovo vladati".
Ivan Pavao Drugi, koji je do sada često govorio o sukobu na prostoru
bivše Jugoslavije, prvi je put izrijekom spomenuo mirovne pregovore u
Daytonu.
BEOGRAD - Srbijanski dnevnik Politika, blizak predsjedniku Slobodanu
Miloševiću, zatražio je u nedjelju da vlasti bosanskih Srba pokrenu
istragu o masakrima koje su u srpnju ove godine u Srebrenici počinile
njihove snage, prenosi agencija France presse. #L#
Utjecajni beogradski list se osvrnuo na optužnice podignute na
Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na tlu bivše Jugoslavije
(ICTY) protiv Radovana Karadžića i Ratka Mladića ističući kako se Sud
poziva na svjedočanstva o zločinima počinjenim nad muslimanskim
stanovništvom Srebrenice.
"Ako je to netočno (...) i ako smo mi sigurni da je historijat
krvoprolića u Srebrenici izmišljen (...) kako bi se izvršio pritisak
na srpsku stranu na pregovorima u Daytonu, vlasti bosanskih Srba bi
trebale uz nazočnost ICTY-ja i drugih istražitelja provesti istragu na
mjestu zločina gdje se navodno nalaze masovne grobnice", piše
Politika.
Prema Politici, ta bi istraga omogućila srpskom narodu da "opere ruke
od monstruoznih optužbi za genocid".
Nasuprot tomu, "ako su ta svjedočanstva koja posjeduje ICTY
vjerodostojna, vlasti bosanskih Srba bi u tom slučaju, trebale povesti
sto puta strožu istragu" "Bez milosti i ne čekajući odluku ICTY-ja ili
bilo kakvog drugog međunarodnog suda u tom slučaju treba pronaći
ubojice i zločince te ih dovesti pred srpski sud", dodaje list.
"Ako je netko zaklao dijete ili je nenoružanom čovjeku pucao u glavu,
činjenica da je Srbin ne bi smjela biti olakšavajuća okolnost u očima
Srba iz Srbije i iz Bosne i Hercegovine", ocijenjuje list.
"To je uvjet za to da se djeca onih koji su se hrabro borili (...) ne
bi sramila svojih očeva, svog imena i naroda kojem pripadaju",
zaključuje Politika.
PRAG - Češki premijer Vaclav Klaus u nedjelju je ponovo izabran za
predsjednika Građanske demokratske stranke, na godišnjem kongresu te
najsnažnije političke stranke u Češkoj. #L#
Klaus je dobio glasove 256 od 275 stranačkih delegata na kongresu
održanom u Hradecu Kralove, 120 km istočno od Praga, izvijestila je
nacionalna novinska agencija CTK.
Stranka je osnovana 1992. nakon rascijepa Građanskog foruma,
prodemokratskog pokreta koji je osnovao predsjednik Vaclav Havel 1989.
U sadašnjem sazivu parlamenta, izabranog 1992., ima 76 zastupnika i
najsnažnija je u vladajućoj koaliciji koju čine dvije konzervativne i
dvije demokršćanske stranke.
VARŠAVA - Poglavar poljske Katoličke crkve kardinal Jozef Glemp
izjavio je u nedjelju, nakon što je glasovao na jednom od biračkih
mjesta u Varšavi, da je poljski narod suočen s izborom između
kršćanstva Lecha Walese i "neo-paganizma" njegovog protivnika, bivšeg
komunista Aleksandra Kwasniewskog. #L#
"To je izbor između dva čovjeka i dva sustava vrijednosti...između
kršćanskog vrijednosnog poretka i jednog sustava kojeg bih nazvao
'neopoganskim'", rekao je Glemp novinarima nakon obavljanja svoje
građanske dužnosti.
TBILISI - Stanovnici Gruzije izašli su danas na drugi krug
parlamentarnih izbora od kojih predsjednik Eduard Ševardnadze očekuje
da će, s osvajanjem novih zastupničkih mjesta za njegov Građanski
savez, ojačati i njegov položaj na vlasti.
Ševardnadze je pobijedio na predsjedničkim izborima 5. studenog, a
Građanski savez je tada osvojio 90 od 150 mjesta u parlamentu
koja se biraju razmjernim sustavom.
Preostalih 75 zastupnika u gruzijskom parlamentu koji ima 225 mjesta,
biraju se većinskim sustavom, a u drugom krugu izbora glasuje se u 41
izbornoj jedinici u kojima 5. studenoga ni jedan od kandidata nije
osvojio potrebnu apsolutnu većinu.
Članovi izbornih komisija su izvijestili o današnjem velikom odzivu
birača, a prvi privremeni rezultati očekuju se oko 23.00 sata po
lokalnom vremenu (20.00 GMT).
TALIN - Američki ministar obrane William Perry stigao je u nedjelju u
Estoniju, a u iduća tri dana trebao bi posjetiti još Letoniju i Litvu.
#L#
Središnja tema Perryjevih razgovora s baltičkim dužnosnicima bit će
ulazak Litve, Letonije i Estonije u NATO, koji je jedan od glavnih
ciljeva triju republika nakon osamostaljenja od Moskve godine 1991.,
ali isto tako i povod snažnog protivljenja Rusije.
Cilj Perryjeva posjeta trima baltičkim republikama je pokazati im da
odgađanje njihova ulaska u NATO ne znači njihovo isključenje iz plana
proširenja Sjevernoatlantskog saveza.
BARCELONA - Više od pet milijuna Katalonaca pozvano je u nedjelju na
biračka mjesta kako bi izabrali novih 135 zastupnika za parlament
najbogatije španjolske pokrajine, u kojem u dosadašanjem sazivu
apsolutnu većinu imaju umjereni nacionalisti iz koalicije Convergencia
(Konverhensia) i Unio (CiU) . #L#
Biračka mjesta u Kataloniji su otvorena u 9 sati po lokalnom vremenu
i bit će zatvorena u 20 sati.
RIM - Milijun Talijana pozvano je u nedjelju na općinske izbore čiji
će rezultati biti pokazatelj raspoloženja javnosti suočene s
političkom nesigurnošću zbog koje će vjerojatno 1996. godine biti
organizirani prijevremeni izbori. #L#
Izbori će se održati u 138 manjih općina, a obuhvatit će milijun
stanovnika. Rezultati prvog kruga bit će objavljeni u ponedjeljak, a
drugi krug, ako bude bilo potrebno bit će održan 3. prosinca.
Zbog nestabilne političke situacije u zemlji velika je mogućnost da
se u proljeće sljedeće godine održe prijevremeni izbori. Zato su ovi
djelomični izbori veoma važan pokazetelj mnogim političkim strankama.
(Hina) dh dh
191803 MET nov 95