ZAGREB, 16. studenoga (Hina) ZAGREB - Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman vratio se u četvrtak navečer iz Daytona gdje je sudjelovao na pregovorima posvećenim uspostavi mira u BiH i ukupnom rješenju krize u
regiji.
ZAGREB, 16. studenoga (Hina)
ZAGREB - Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman vratio se u
četvrtak navečer iz Daytona gdje je sudjelovao na pregovorima
posvećenim uspostavi mira u BiH i ukupnom rješenju krize u regiji. #L#
U kratkoj izjavi po dolasku u zagrebačku zračnu luku predsjednik
Tuđman je ocijenio da je sadašnja runda pregovora u kojima je
sudjelovao bila "vrlo uspješna" s hrvatskog gledišta.
Predsjednik Tuđman je najavio da će u petak posebnom poslanicom
izvjestiti hrvatsku javnost o rezultatima pregovora.
U pratnji predsjednika Tuđmana s pregovora u Daytonu vratio se i
ministar obrane Gojko Šušak.
Svečanom dočeku Predsjednika među ostalima su bili nazočni
predsjednik Sabora dr. Nedjeljko Mihanović, predsjednik Vlade mr.
Zlatko Mateša, ministar unutarnjih poslova Ivan Jarnjak, zamjenik
ministra vanjskih poslova dr. Ivo Sanader, načelnik glavnog stožera
Hrvatske vojske general zbora Zvonimir Červenko i gradonačelnik
Zagreba Branko Mikša.
WASHINGTON - Američki državni tajnik Warren Christopher skratit će u
petak svoju turneju po Aziji kako bi se vratio na mirovne pregovore o
BiH koji se održavaju u SAD, priopćeno je u četvrtak iz State
Departmenta. #L#
Prema riječima glasnogovornika State Departmenta Nicholasa Burnsa
državni tajnik Christopher vraća se u Dayton kako bi se s punim
autoritetom založio za uspjeh pregovora.
Christopher je na konferenciji za novinare održanoj za vrijeme
trajanja sastanka ministara vanjskih poslova Azijsko-pacifičkog foruma
održanoj u Osaki, rekao: "Najvjerojatnije ćemo se u subotu vratiti u
SAD zbog mirovnih pregovora o BiH. Nadam se da će moja nazočnost u
Daytonu pokrenuti neke stvari naprijed. Nadam se da bi moj susret s
pregovaračima mogao doprinijeti daljnjem napretku".
Američki su dužnosnici novinarima nešto prije toga kazali da
Christopher ne bi skratio azijsku turneju i vratio se na pregovore,
kada se ne bi očekivalo zaključenje mirovnog sporazuma o BiH.
Jedan je američki dužnosnik procijenio kako bi za "dotjerivanje"
sporazuma, od trenutka kad se Christopher vrati u Dayton moglo trebati
od 48 do 72 sata, prenosi agencija Reuter.
WASHINGTON - Srpsko izaslanstvo koja sudjeluje na pregovorima u
Daytonu traži da "1,5 posto više" teritorija buduće države BiH
pripadne bosanskim Srbima, a za uzvrat su spremni na ustupke,
izvješčuje France presse pozivajući se na izvor blizak pregovorima.
Ističući kako je američkim mirovnim planom predviđeno da Srbima u BiH
pripadne 49 posto teritorija, a 51 posto Federaciji koju čine Hrvati i
Muslimani, Srbi tvrde da "oni trenutačno imaju ispod 49 posto", jer su
im Hrvati i Bošnjaci uzeli teritorije u posljednjim sukobima prije
uspostave prekida vatre. Ostale dvije strane u sukobu, smatraju Srbi,
trebaju im ustupiti teritorije, među kojima bi bila područja u
Posavini i prilazi Sanskome Mostu.
BONN - Predstavnik Njemačke na mirovnim pregovorima u Daytonu,
Christian Schwarz-Schilling, ocijenio je u četvrtak po povratku u
Bonn, da pregovori imaju 50-postotne izglede za uspjeh. #L#
U razgovoru za njemačku tv-postaju NTV, Schwarz-Schilling je rekao da
pregovori "još uvijek imaju 50 posto mogućnosti da ne uspiju, a ako se
to desi najveća će opasnost biti ponovni početak rata".
On je naglasio da u slučaju "neuspjeha pregovora Ujedinjeni narodi
moraju ukinuti embargo na oružje protiv Muslimana i Hrvata".
Ključna pitanja na kojima, po njegovim riječima, pregovori mogu
propasti, su kao prvo unutarnje razgraničenje BiH i kao drugo status
Sarajeva.
WASHINGTON - Tužitelj Međunarodnog suda za ratne zločine na prostoru
bivše Jugoslavije (ICTY) Richard Goldstone izjavio je u četvrtak da s
"opreznim optimizmom" gleda na mogućnost pojavljivanja Radovana
Karadžića i Ratka Mladića pred sudom u Den Haagu. #L#
"Oprezno sam optimističan da će prije ili kasnije oni biti izvedeni
pred sud", rekao je Goldstone nakon sastanka s visokim američkim
dužnosnicima u State Departmentu, komentirajući proširenje optužnice
protiv vođa bosanskih Srba koju je u četvrtak objavio ICTY.
Dodao je da će "smatrati vrijednim prigovora" mogućnost da se
Karadžiću i Mladiću dopusti da odstupe sa svojih dužnosti i izbjegnu
suđenje.
Goldstone je na sastanku s dužnosnicima State Departmenta, Pentagona
i CIA-e primio i jamstva da će ICTY-u biti omogućeno veće korištenje
američkih informacija o ratnim zločinima počinjenim na prostoru bivše
Jugoslavije, uključujući i informacije obavještajnih službi.
DEN HAAG - Nizozemski ministar obrane Joris Voorhoeve, u četvrtak je
izjavio da "bosanski Srbi pokušavaju uništiti dokaze" za maskare što
su ih počinili nad tisućama muslimanskih civila u Srebrenici u srpnju
ove godine, prenosi agencija France presse. #L#
U razgovoru s novinarom nizozemske TV, Voorhoeve je izjavio da su
"obavještajne službe" dojavile kako bosanski Srbi upravo "ekshumiraju
leševe" kako bi "pokušali uništiti dokaze za masovna pogubljenja koja
su izvršili".
STRASBOURG - Europski parlament je u četvrtak od Europske komisije
zatražio provođenje "detaljne istrage o britanskom odlaganju
nuklearnog otpada u La Manche i Irsko more u okvirima Sporazuma
Euratom". #L#
U rezoluciji, prihvaćenoj na plenarnoj sjednici, Europski parlament je
"pozvao Europsku komisiju da, u suradnji s britanskom vladom, poduzme
globalno istraživanje u cijeloj podvodnoj zoni sjeverno od La Manchea
smještenoj između Škotske i Irske, te u ostalim zonama poznatim po
nuklearnom otpadu, poput Hurd Deepa u blizini Kanalskih otoka".
Zahtjev Euorpskog parlamenta uslijedio je nakon obznanjivanja
činjenice da je između 1950. i 1963. godine u blizini Kanalskih otoka
u more bačeno 17.000 tona bačava sa radioaktivnim otpadom.
DEN HAAG - Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na prostoru
bivše Jugoslavije (ICTY) proširio je optužnicu protiv Radovana
Karadžića i Ratka Mladića optužujući ih za genocid, ratne zločine i
zločine protiv čovječnosti počinjene nad stanovništvom Srebrenice,
priopćeno je u četvrtak u Den Haagu. #L#
Radovan Karadžić i Ratko Mladić optuženi su da su "izravno odgovorni
za zlodjela počinjena u srpnju 1995. nad muslimanskim stanovništvom u
Srebrenici".
Kako se navodi u priopćenju ICTY-a vojska bosanskih Srba "pod
zapovjedništvom i kontrolom Radovana Kardžića i Ratka Mladića napala
je u srpnju 1995. UN sigurnosno područje Srebrenica. Kao rezultat tih
napada, muslimansko stanovništvo Srebrenice potražilo je utočište u
blizini baze UN u Potočarima ili je u velikim kolonama izbjeglo u
izravno u Tuzlu".
Pripadnici vojske bosanskih Srba "između 12. i 13 srpnja izvršili su
skupna smaknuća muslimanskog stanovništva koje se sklonilo u
Potočarima, a preostale izbjeglice, nekoliko tisuća autobusima je
odveženo iz Srebrenice". Nadalje vojska bosanskih Srba, također je 14.
srpnja 1995. izvršila i masovna pogubljenja muslimanskog stanovništa
na dvije lokacije u blizini Karkaja.
"Ova ubojstva čine osnovu optužnice protiv Radovana Karadžića i Ratka
Mladića, optuženih za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenja
ratnih zakona ili običaja", kaže su u priopćenju Međunarodnog suda za
ratne zločine.
Dodaje se da su Radovan Karadžić i Ratko Mladić "osobno odgovorni za
planiranje, poticanje, zapovijedanje ili pomaganje i sudjelovanje u
pomaganju, pripremanju ili izvršenju zločina navedenih u optužnici".
Obojica se također smatraju krivično odgovornim za djela svojih
potčinjenih.
WASHINGTON - Predsjednik Bill Clinton priopćio je u četvrtak da
republikanskom Kongresu namjerava uputiti prijedloge koji bi omogućili
da američka administracija, koja je paralizirana već tri dana, ponovno
počne funkcionirati. #L#
"Uspostavimo ponovno rad administracije", poručio je Clinton u
televizijskom obraćanju Republikancima.
On je ponovio da će staviti svoj veto na svaki prijedlog zakona koji
bi proračun za 1996. godinu povezao s planom postupnog ukidanja
američkog proračunskog deficita u sljedećih sedam godina.
Clinton je najavio da će već u ponedjeljak angažirati dodatno osoblje
da bi se izbjegao zastoj u radu Službe za socijalnu sigurnost i Službe
za skrb veterana.
On je rekao da je spreman "surađivati u dobroj vjeri" s Kongresom
kako bi se proračun uravnotežio, upozorivši da "američki narod ne
smije biti žrtva republikanskog Kongresa", stavljajući jasno
odgovornost za trenutačnu situaciju na parlamentarce.
ALŽIR - Sadašnji predsjednik Liamin Zerual dobio je između 58 i 66
posto glasova u prvome krugu predsjedničkih izbora u Alžiru, prema
prvim procjenama koje su sat nakon zatvaranja birališta objavili
nacionalni radio i televizija.
Prema podacima ministarstva unutarnjih poslova izborima se odazvalo
oko 65 posto od 16 milijuna birača, odbacivši time pozive na bojkot
koje su, potkrijepljene prijetnjama atentata na birališta, uputile
militante islamističke skupine.
Uz najstrože mjere sigurnosti i tisuće vojnika i policajaca koji su
osiguravali glasačka mjesta, izbori su protekli bez većih incidenata.
RIM - Odbor za vanjsku politiku Zastupničkog doma talijanskog
Parlamenta podržao je vladin prijedlog da i talijanski vojnici
sudjeluju u sastavu međunarodnih snaga za provedbu mirovnog sporazuma
u BiH, nakon rasprave u kojoj su prijedlog obrazložili talijanski
ministar obrane Domenico Corcione i ministrica vanjskih poslova
Susanna Agneli. #L# Sve stranke zastupljene u Parlamentu, osim
Komunističke obnove, izjasnile su se za upućivanje talijanskih vojnika
u Bosnu.
ISLAMABAD - Afganistanski predsjednik Burhanudin Rabani prihvatio je
"mehanizam" prijelaza vlasti na buduće vijeće koje će činiti 28 osoba,
priopćio je šef mirovne misije UN-a za Afganistan Mahmud Mestiri. #L#
Na konferenciji za novinare Mestiri je izjavio da je predsjednik
Rabani prihvatio imena 28 osoba, koji su na listi za osnivanje
budućeg privremenog vijeća - kojemu će predati vlast.
Šef misije UN-a ipak je naznačio da su Talibani, islamski studenti
koji se nalaze na jugu Kabula i uzbekistanski šef Rašid Dostam, koji
ima vlast na sjeveru izrazili određenu suzdržanost u vezi sa sastavom
budućeg vijeća.
MUENCHEN - Bivši predsjednik i osnivač njemačke Republikanske stranke,
koja okuplja ekstremne desničare, Franz Schoenhuber (72), objavio je u
četvrtak svoju odluku o napuštanju stranke, zbog razilaženja u
mišljenju s njezinom upravom. #L#
U pismu upućenom predsjedniku stranke Rolfu Schliereru, Schoenhuber
je izjavio da trenutačno između njega i uprave stranke postoji
"politički jaz" koji je nemoguće nadvladati.
BRUXELLES - Veleposlanici 16 zemalja članica NATO-a ponovno su se
sastali u četvrtak kako bi se dogovorili oko izbora novoga glavnog
tajnika, ali sastanak nije donio konkretan rezultat, priopćeno je iz
diplomatskih izvora. #L#
"Ništa se novo nije dogodilo u pregovorima", rekao je jedan diplomat,
napominjući da je sastanak trajao manje od pola sata.
MOSKVA - Poljski i ruski ministar vanjskih poslova Wladyslaw
Bartoszewski i Andrej Kozirev su u četvrtak u Moskvi izjavili kako
proširenje NATO-a "otvara mnogo pitanja". #L#
"Slažem se sa svojim ruskim kolegom glede posljednjih dokumenta
NATO-a koji otvaraju mnoga pitanja i sadrže neke nedorečenosti",
izjavio je Bartoszewski nakon završenih dvodnevnih razgovora s
Kozirevim u kojima je razmotrena kandidatura Varšave za priključenje
Sjevernoatlantskom savezu.
Rusija se protivi proširenju Sjevernoatlantskog saveza na područje
Istočne Europe, a Poljska je prva među bivšim komunističkim državama
zatražila ulazak u NATO.
"Nadamo se da Poljska neće žuriti s ulaskom u NATO. Trebamo najprije
zajednički razmisliti o modelu sigurnosti za cijelu Europu prije
poduzimanja jednog takvog koraka", rekao je Kozirev, napominjući kako
"su se rusko-poljski odnosi popravili".
NAIROBI - Visoko povjereništvo UN-a za izbjeglice (UNHCR) odlučilo je
"zamrznuti" davanje izbjegličkog statusa onim Ruanđanima koji se
nalaze izvan granica njoj susjednih država, priopćio je u četvrtak
glasnogovornik UNHCR-a u Nairobiju Peter Kessler. #L#
"'Zamrznut' ćemo davanje statusa izbjeglica do kraja rada
Međunarodnog suda za Ruandu. Naravno, one osobe koje se pojave u našim
uredima u zemljama što graniče s Ruandom (Zair, Tanzanija, Burundi) i
nadalje će biti smatrane izbjeglicama 'primo facie'", rekao je Kessler
France PRESSU.
"UNHCR nema popis osoba osumnjičenih za sudjelovanje u
prošlogodišnjem genocidu i nema pravo da ga posjeduje. Čekamo da
Goldstone završi svoj dio posla", dodao je Kessler.
MADRID - Španjolski premijer Felipe Gonzalez u četvrtak je rekao kako
ne isključuje kandidaturu svog ministra vanjskih poslova Javiera
Solane za mjesto glavnog tajnika NATO-a. #L#
"Ništa nije isključeno", kazao je Gonzalez novinarima koji su ga
upitali što misli o nagađanjima da bi Solana mogao biti kompromisni
kandidat.
Ta je izjava bila do sada najveće španjolsko približavanje javnoj
objavi Solanine kandidature za glavnog tajnika NATO-a, mjesto koje je
ispražnjeno od 20. listopada, kada je Belgijanac Willy Claes morao
podnijeti ostavku zbog domaćeg skandala oko kupnje oružja.
Gonzalez je ovoga tjedna kazao kako bi Solana bio "sjajan" šef
NATO-a, no priznao je da je iznenađen stajalištima drugih zemalja da
je upravo on rješenje koje bi nakon tjedana neugodnog javnog natezanja
zadovoljilo sve članice te organizacije.
STRASBOURG - Europski parlement je u četvrtak zataržio od Europske
unije da "predloži" naftni embargo Nigeriji pozivajući i na bojkot
sportskih priredaba s tom zemljom, nakon što je petnaest zemalja
članica Unije uvelo sankcije kako bi se nigerijske vlasti navelo na
uspostavu demokratske vlade. #L#
Izaslanici u parlamentu su, reagiravši na pogubljenje nigerijskog
pisca Kena Saro-Wiwea i osam drugih boraca za ljudska prava, u svojoj
rezoluciji potvrdili i "zamrzavanje bankovnih računa nigerijskih
dužnosnika u Europi, poglavito u Velikoj Britaniji, nadajući se da će
i švicarska vlada slijediti taj primjer".
VATIKAN - Papa Ivan Pavao Drugi je u četvrtak izjavio kako je siguran
da u svijetu postoji "stotine pripadnika snaga spremnih da učine sve
kako bi usporili ili uništili proces ujedinjenja svih kršćana". #L#
U Apostolskom pismu Papa je podsjetio na 400 godina ujedinjenja u
Brest-Litovsku kada je jedan dio pravoslavnih svećenika iz Ukrajine i
Bjelarusa izrazio vjernost Rimu nakon čega su počele nicati
katoličke crkve u tim dvjema zemljama.
Te katolike su tamošnji pravoslavci nazivali "grkokatolicima" i
stoljećima ih smatrali "izdajicama". Nakon pada komunističkog režima
na Istoku ukrajinski katolici su 1991. mogli obnoviti svoju Crkvu u
ozračju polemika s pravoslavcima kada su tražili povratak svojih
crkvi i institucija koje su im bile konfiscirane u vrijeme Staljinove
vladavine.
ZAGREB - Ministar gospodarstva RH Davor Štern u četvrtak je u nastupni
posjet primio kanadskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj Grahama N.
Greena.
Ministar Štern i veleposlanik Green razgovarali su o dosadašnjoj
bilateralnoj suradnji i unapređenju međusobnih gospodarskih odnosa
dviju zemalja.
Kanada u Hrvatskoj vidi zemlju s kojom može razviti mnogo bolje
odnose na mnogim poljima, a osobito u gospodarstvu, o čemu svjedoči i
njezina odluka da u našoj zemlji otvori veleposlanstvo, kako je to
naglašeno u dosadašnjim razgovorima veleposlanika Greena s hrvatskim
dužnosnicima.
U sklopu svojih nastupnih posjeta u Republici Hrvatskoj, kanadski će
veleposlanik u petak rezgovarati s potpredsjednikom Vlade i ministrom
razvoja Republike Hrvatske dr. Jurom Radićem.
NUERNBERG - Predsjednik Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene
na prostoru bivše Jugoslavije (TPI) u Haagu Antonio Cassese (Kaseze)
izjavio je u četvrtak kako želi da se u svijetu uspostavi trajni
međunarodni sud pravde, bez ikakvih političkih utjecaja koji bi mogao
suditi u slučajevima zločina počinjenih protiv čovječanstva.
Takva ustanova koja bi bila nasljednica suda u Nuernbergu,
trebala bi imati "široke ovlasti", a na čelu bi joj trebao biti
neovisni tužitelj.
Cassese je govoreći France Pressu izjavio kako bi taj sud izbjegao
prigovor koja se često pripisuje međunarodnim sudovima za bivšu
Jugoslaviju i Ruandu, a to je da postoje samo "selektivnom" voljom
Vijeća sigurnosti UN-a.
MANNHEIM - Oskar Lafontaine (Lafonten) izabran je u četvrtak u
Mannheimu za novog predsjednika oporbene njemačke Socijaldemokratske
stranke (SPD).
Na godišnjem kongresu stranke on je lako pobijedio dosadašnjeg
predsjednika socijaldemokrata Rudolfa Scharpinga (Šarping) s 321
glasom protiv 190.
Scharping je u četvrtak sam pozvao Lafontainea da istakne svoju
kandidaturu za predsjednika stranke.
Ovaj poziv uslijedio je nakon Lafontaineovog govora na kongresu koji
je oduševio predstavnike. U svojem govoru on je definirao osnovne
smjerove unutarnje i gospodarske politike stranke.
Scharping je bio široko kritiziran unutar stranke zbog neučinkovitog
vodstva koje je dovelo stranku na niskih 28 posto glasova na razini
Njemačke.
BEČ - Pregovori između Zapada i Rusije koji su u rujnu započeti u Beču
kako bi se u skladu sa zahtjevima Moskve promijenile neke odredbe
ugovora o ograničenju konvencionalnih snaga u Europi (CFE) doživjeli
su neuspjeh, doznaje se u četvrtak od diplomatskih izvora.
Trideset država članica CFE-a (16 članica NATO-a i 14 članica
Varšavskog saveza) u četvrtak su objavile izjavu u kojoj stoji da
će se "nastaviti intenzivni napori za rješavanje pitanja povezanih s
provedbom ugovora".
Iz teksta izjave se doznaje da je zahvaljujući tom sporazumu
dopušteno povlačenje "više od 47.000" komada teškog oružja s područja
od Atlantika do Urala, no diplomati kažu kako se time
"spašava obraz" i jednih i drugih uoči 17. studenoga kada ugovor stupa
na snagu.
(Hina) dh dh
170027 MET nov 95