ZAGREB, 16. studenoga (Hina) - Prve knjige biblioteke "Stoljeća hrvatske književnosti" te dvije knjige dopune biblioteke "Pet stoljeća hrvatske književnosti" danas su u nazočnosti brojnih uglednika i književnika prestavljene javnosti
u Ilirskoj dvorani na Griču. Matica je hrvatska u biblioteci "Pet stoljeća hrvatske književnosti" predstavila Izabrana djela Ivana Supeka i Izabrana djela Čede Price, a u novoj biblioteci "Stoljeća hrvatske književnosti predstavljena su: Književna djela, Ante Starčevića; Djela, Frana Krste Frankopana; Ognjište, Pripovijetke i Ratno roblje, Mile Budaka; Djela, Ivana Bunića Vučića; te Izabrana djela, Junija Palmotića.
KNJIŽEVNOSTI"
ZAGREB, 16. studenoga (Hina) - Prve knjige biblioteke "Stoljeća
hrvatske književnosti" te dvije knjige dopune biblioteke "Pet stoljeća
hrvatske književnosti" danas su u nazočnosti brojnih uglednika i
književnika prestavljene javnosti u Ilirskoj dvorani na Griču. Matica
je hrvatska u biblioteci "Pet stoljeća hrvatske književnosti"
predstavila Izabrana djela Ivana Supeka i Izabrana djela Čede Price, a
u novoj biblioteci "Stoljeća hrvatske književnosti predstavljena su:
Književna djela, Ante Starčevića; Djela, Frana Krste Frankopana;
Ognjište, Pripovijetke i Ratno roblje, Mile Budaka; Djela, Ivana
Bunića Vučića; te Izabrana djela, Junija Palmotića. #L#
Glavni urednik naklade "Stoljeća hrvatske književnosti", akademik
Vlatko Pavletić, podsjetio je da u vremenu u kojemu su se izdavale
knjige biblioteke "Pet stoljeća hrvatske književnosti" u nju se nije
moglo uvrstiti dio proskribiranih pisaca. Posebno je spomenuo pisce
koji su otišli u emigraciju i o kojima se, naglasio je, nije smjelo ni
govoriti, a kamoli ih uvrstiti u tu ediciju.
Akademik Pavletić također je podsjetio i na dilemu redakcije Matice
hrvatske, treba li ediciju "Pet stoljeća hrvatske književnosti"
završiti ili je treba proširiti piscima koji u njoj svakako imaju
svoje mjesto, ali dosad nisu mogli biti u nju uvršteni. Pavletić je
kazao kako je odlučeno da se paralelno sa završetkom rada na "Pet
stoljeća" započne izdavanje edicije "Stoljeća hrvatske književnosti.
"To govori da se radi o staroj književnosti koja je potvrda održanja i
europskog identiteta hrvatske književnosti", rekao je Pavletić,
ističući kako je zaključeno da se stari pisci objavljuju u izvornom
obliku.
Ocjenjujući da je riječ o najvećem izdavačkom pothvatu u hrvatskoj
kuluturi, glavni urednik knjižnice je istaknuo da nikakvi drugi
kriteriji, osim estetskih, neće djelovati na izbor pisaca i djela koji
će se objavljivati u toj ediciji, koja će, napomenuo je Pavletić,
obuhvaćati oko 300 naslova.
Predsjednik Matice hrvatske Vlado Gotovac rekao je da je upravo
Matica izdavač tih edicija jer je ona i osnovana sa zadaćom da se bavi
identitetom hrvatske kulture. Kada smo slomom totalitarizma doživjeli
potpuni obrat, potrebno je u duhu slobode vrednovati i književnost,
kazao je Gotovac, napominjući da književnost, kao autentičan
jezični izraz, predstavlja kulturnu cjelovitost. Stvarajući sliku
cjeline, upozorava pri tom Gotovac, treba misliti i na opasnost
relativizma, jer on može odvesti u samozadovoljstvo.
O prvim knjigama naklade "Stoljeća hrvatske književnosti"
govorili su priređivači pojedinih knjiga: Josip Vončina (Frankopan),
Dubravko Jelčić (Starčević i Budak), Dunja Fališevac (Bunić Vučić).
O zaključnim knjigama edicije "Pet stoljeća hrvatske književnosti"
govorili su Ivan Supek i Čedo Prica. Pravo domoljublje puno je
poštovanja, napomenuo je Supek izražavajući nadu da će takav
domovinski duh voditi i ediciju "Stoljeća hrvatske književnosti".
(Hina) bn mc
161647 MET nov 95