VEČERNJI LIST: MIR BEZ RATA

ZAGREB, 16. studenoga (Hina) -"Nakon sporazuma o istočnoj Slavoniji najlakše mi je razumjeti reakcije (hrvatskih) prognanika, njihovo nestrpljenje, pa i nezadovoljstvo, kod nekih i razočaranje. Njima su srpske granate prve padale po glavi, oni su prvi protjerani, oni su najdublje u progonstvu, daleko od zavičaja, porušenog ili okupiranog, oni su najviše propatili za to vrijeme. Hrvatski su se prognanici vratili u Okučane i u Pakrac, vratili su se u Knin i Benkovac. Prognani Hrvati i drugi nesrbi iz istočne Slavonije vraćaju se posljednji, a da još ne znaju kad će to biti, za mjesec, godinu, ili možda dvije. Sporazumom su otvorena vrata njihova povratka; nisu, međutim, uklonjene sve mine s puta", piše Mirko Galić u uvodu redovite kolumne 'Na rubu Europe' u današnjem Večernjem listu. "Je li postojalo drugo rješenje?", pitanje je što ga potom postavlja, procjenjujući što bi se dogodilo ako bi se upotrijebila vojna sila. Tu ponovno izdvaja nekoliko problema i iznosi ih u obliku pitanja: "Bi li bilo dovoljno doći na Dunav? Ili bi ga trebalo prijeći radi zaštite svoga područja? Koliko se ljudi (vojnika) ne bi nikad vratilo, nečijih sinova, braće, očeva, muževa...? (...) Kako bi reagirala Srbija? (...) Može li se zanemariti i diplomatski razlog opreza: kako bi reagirala međunarodna zajednica?", niže Galić pitanja. Izdvaja još jedno bitno - "I tko zna što je u glavama srpskih potpisnika?" - i na kraju piše: "Stvarne namjere Srba i Srbije prema istočnoj Slavoniji vidjet će se uskoro, kad se Milošević izjasni: priznaje li Hrvatsku i njezine međunarodne granice? Tad će se moći ocijeniti koliko je utemeljen sadašnji strah kod (dijela) prognanika (u jednom mi se već sada čini opravdanim - što sporazum omogućuje promjenu demografske slike područja, pa i stvaranje srpske većine, što u pograničnoj zoni uvijek nosi u sebi i stanovite opasnosti). Strah da će se teško vratiti na stanje prije srpske agresije, ili čak da će postati manjina. Ali ako beogradski vladari priznaju Hrvatsku, neće moći ničim spriječiti hrvatsku državu - osim novom agresijom, ali to ne bi bilo kao 1991. - da nakon prijelaznog razdoblja uspostavi svoju vlast i svoj suverenitet. Priznanje je ključ za razumijevanje sporazuma Šarinić-Milanović. Ne bude li jasno i bezuvjetno (osim da se Hrvatska obveže da će jamčiti ravnopravnost i sigurnost srpskoj manjini, i vicae versa), to bi značilo da Srbija i njezin predsjednik igraju duplim kartama ili da varaju za diplomatskim stolom. U tom slučaju, prognanicima bi trebalo dati puno pravo", zaključuje u današnjem Večernjem listu Galić. (Hina) dd 160049 MET nov 95