SVIJET U 18 SATI

ZAGREB, 15. studenog (Hina) ZAGREB - Rusija i Hrvatska imaju povijesno dobre odnose, a u perspektivi još i bolje, rekao je ruski veleposlanik u Hrvatskoj Leonid Kerestedžijanc kojega je u srijedu u Zagrebu primio hrvatski premijer mr. Zlatko Mateša. Razgovarali su o suradnji u brodogradnji, građevinarstvu, turizmu i općenito o jačem gospodarskom povezivanju dviju zemalja. Veleposlanik Kerestedžijanc susret je ocijenio uspješnim, rekavši da je razgovor bio "vrlo zanimljiv i vrijedan". Na upit jesu li razgovarali o istočnoj Slavoniji, Kerestedžijanc je odgovorio da je to stalni predmet zanimanja ruskog veleposlanika u Hrvatskoj "i zbog ruskog bataljuna" koji se tamo nalazi, i zbog nade Rusije da će Hrvatska "konačno tamo doći do mirnog i sigurnog života". Složivši se s ruskim veleposlanikom glede odličnih perspektiva na svim poljima gospodarske suradnje Hrvatske i Rusije, premijer Mateša je istaknuo kako "Hrvatska u Rusiji prepoznaje značajnog čimbenika ukupnih mirovnih procesa na ovim prostorima", čiji je doprinos u stvaranju uvjeta za mirno rješenje uvijek cijenila. ZAGREB - Predstavnik Vijeća Europe profesor Colin Warbrick, stručnjak za međunarodno pravo i ljudska prava, u sklopu svojega boravka u Hrvatskoj posjetio je Diplomatsku školu Ministarstva vanjskih poslova Republike Hrvatske, gdje ga je primio ravnatelj te škole, veleposlanik dr. Svjetlan Berković, priopćilo je Ministarstvo vanjskih poslova. Nakon što je upoznat s programom školovanja i aktivnostima Diplomatske škole, profesor Warbrick predavao je polaznicima jednogodišnje diplomatske škole o ljudskim pravima, s posebnim osvrtom na sadržaj i važnost Europske konvencije o ljudskim pravima. ZAGREB - Oslobađanje svih zatočenika i odgovor na pitanje što je s osobama koje se još vode kao nestale ključ su za mirno rješenje sukoba, istaknuo je u srijedu američki veleposlanik Peter Galbraith u razgovoru s vukovarskim majkama koje su se okupile pred američkim veleposlanstvom u Zagrebu. Vukovarske se majke već treći dan okupljaju pred američkim veleposlanstvom, tražeći odgovor na pitanje gdje su njihovi najbliži o kojima već četiri godine ništa ne znaju. "Onima koji su ubili vaše sinove, muževe i rođake mora se suditi", rekao je očajnim majkama američki veleposlanik i dodao da se mora osigurati pravna zadovoljština za žrtve. Peter Galbraith je rekao da je prenio poruke okupljenih majka pregovaračima u Daytonu. Dodao je da se pregovaračima u Ohiou u utorak pridružio i pomoćnik američkog državnog tajnika za humanitarna pitanja i ljudska prava John Shatuck, tako da je pitanje sudbine nestalih Vukovaraca sigurno na dnevnom redu. ZAGREB - Hrvatska je vlada rekla da će surađivati s Međunarodnim sudom za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (ICTY) i "mi očekujemo da će to i učiniti", rekao je, nakon današnjeg susreta s vukovarskim majkama, američki veleposlanik Peter Galbraith odgovarajući na više pitanja stranih i domaćih novinara u vezi s nedavnim odlukama haškog suda. "Blaškić i Kordić su osumnjičeni od Suda za ratne zločine i sve zemlje u regiji, BiH i Hrvatska u ovom slučaju, imaju obvezu uhititi ih i izručiti", rekao je Galbraith. Američki je veleposlanik kazao da će njegova vlada "na tome inzistirati" i ponovio stajalište SAD "da je suradnja s Međunarodnim sudom jedan od čimbenika koji će utjecati na odnose sa zemljama u regiji". BRUXELLES - Vijeće NATO-a u srijedu je razmotrilo mogućnost korištenja UN-ove opreme u BiH za predstojeću mirovnu operaciju u koju će biti uključeno oko 60.000 vojnika, doznaje se od diplomatskih izvora u Bruxellesu. Na tjednom sastanku, posvećenom poglavito financijskim pitanjima buduće mirovne operacije, veleposlanici 16 zemalja članica Sjevernoatlantskog saveza razmotrili su mogućnost korištenja UN-ove opreme koja se već nalazi u BiH, dodao je isti izvor. Prema posljednjim proračunima, prva kopnena NATO-ova operacija stajat će 5,4 milijarde američkih dolara za godinu dana. MOSKVA - Ruski ministar obrane Pavel Gračov izjavio je u srijedu da Rusija ima pravo veta na zapovijedi koje će ruske mirovne postrojbe u BiH dobivati od zapovjedništva NATO-a. "Predsjednik Jeljcin može staviti veto na zapovijedi koje će dobiti ruska brigada, nakon što se konzultira s Vijećem sigurnosti UN-a", rekao je Gračev na konferenciji za novinare. Dodao je da se padobranska brigada od 1500 vojnika priprema za misiju u BiH, te da se zapovjednik brigade general Leonid Ševtsov "nalazi u Bruxellesu gdje s generalom Joulwanom razrađuje pojedinosti sudjelovanje ruskih postrojba u mirovnim snagama". PARIZ - Glasnogovornik francuske vlade Alain Lamassoure (Alen Lamsur) u srijedu je priznao da europski diplomati imaju "teškoća" u sudjelovanju na mirovnim pregovorima u Daytonu. Nakon tjednog Vijeća ministara u Parizu, Lamassoure je obznanio "teškoće u organizaciji radova". Prema nekim izvorima europski diplomati bili su podvrgnuti pretragama pri ulasku, nisu dobili dvoranu za sastanke i nisu imali pristup telefonskim brojevima pregovaratelja. "Ta vrsta teškoća mogla se izbjeći", rekao je Lamassoure i dodao: "Amerikanci i Europljani imaju drugačije pristupe glede načina vođenja pregovora i odgovarajućih prioriteta." BUDIMPEŠTA - Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) očekuje rezultate sastanka u Daytonu kako bi se na temelju njih mogao odrediti i način na koji će OESS sudjelovati u stvaranju trajnog mira u Bosni i Hrvatskoj - izjavio je predstavnik Mađarske, zemlje koja predsjeda tom organizacijom, Istvan Gyarmati. Mađarski je diplomat potvrdio da će u Budimpešti 7. i 8. prosinca biti održan sastanak te organizacije na razini ministara vanjskih poslova. Ministri vanjskih poslova iz 53 zemlje članice OESS-a tako će nastaviti razgovor, koji je počeo još prošlogodišnjim sastankom na vrhu u Budimpešti, o sigurnosnom modelu u Europi za 21. stoljeće. Očekuje se da skup u Budimpešti zauzme stajalište i o stanju na prostoru bivše Jugoslavije, budući da je Organizacija za europsku sigurnost i suradnju već i preuzela određene obveze na tom području. ZAGREB - Osoblje američkog veleposlanstva u Zagrebu - kao i u svim drugim diplomatsko-konzularnim predstavništvima u svijetu - na kolektivnom je godišnjem odmoru nakon što nije postignut dogovor predsjednika Billa Clintona i Kongresa o privremenom financiranju saveznih institucija. Zbog toga u veleposlanstvu do daljnjega ne radi ni odjel za vize i putovnice, osim u iznimno hitnim slučajevima. Službeni nalog o početku kolektivnog dopusta, prema navodima iz veleposlanstva SAD-a u Bonnu, stigao je američkim predstavništvima diljem svijeta izravno iz State Departmenta. WASHINGTON - Čelnici obje stranke zastupljene u američkom Kongresu u srijedu su izjavili kako ne očekuju skoro pomicanje s mrtve točke na koju su dospjeli pregovori o proračunu, zbog čega već drugi dan 40 posto zaposlenih u državnoj upravi ne radi. Predsjednik Zastupničkog doma Newt Gingrich (Njut Gingrič) je rekao kako republikanci i demokrati "nisu ni centimetar bliži" sporazumu nego u ponedjeljak u ponoć, kada je istekao privremeni zakon o financiranju. Vođa demokrata u parlamentu Dick Gephardt (Dik Gephart) je u drugom televizijskom interviewu izjavio: "Sada se čini da bi ovakvo stanje moglo prilično dugo potrajati". Prema ispitivanjima javnog mnijenja, većina Amerikanaca smatra kako veću krivnju za ovakvu situaciju, u kojoj je u utorak 800.000 zaposlenih u federalnoj upravi, koji "nisu od velike važnosti", poslano kućama, snose republikanci, a ne predsjednik Bill Clinton. BEOGRAD - Zapovjednik snaga bosanskih Srba general Ratko Mladić, koji nije u javnosti viđen više od šest tjedana, sudjelovao je u utorak na svečanosti u Domu Jugoslavenske armije u Obrenovcu, izvijestio je dnevni list Novosti. Mladić je sudjelovao na proslavi 30. obljetnice Vojne akademije u Obrenovcu. Mladića i druge čelnike bosanskih Srba, među kojima i Radovana Karadžića, Međunarodni sud u den Haagu optužio je za ratne zločine. MOSKVA - Gornji dom ruskog parlamenta jednoglasno je u srijedu odlučio iduće predsjedničke izbore održati 16. lipnja 1996. Ruski predsjednik Boris Jeljcin, koji s još bolnički oporavlja od drugoga lakšeg srčanog udara, i čiji mandat istječe 12. lipnja, predložio je u početku ovog tjedna u razgovoru s predsjedateljem Vijeća Viktorom Šumjejkom da se nadnevak odredi kako bi ga se moglo pomaknuti ako bude potrebno. Jeljcin još nije odlučio hoće li se kandidirati i na tim predsjedničkim izborima, napomenuvši da će o tomu odlučiti nakon parlamentarnih izbora 7. prosinca. BRUXELLES - Makedonija je u srijedu pristupila NATO-ovom programu Partnertsvo za mir, postavši tako drugom državom nastalom na prostoru bivše Jugoslavije koja je pristupila tom obliku suradnje sa Sjevernoatlantskim savezom. "Ovo je veliki događaj za nas. To je izraz želje naše zemlje da se pridruži europskom sigurnosnom sustavu", izjavio je makedonski premijer Branko Crvenkovski nakon potpisivanja. JERUZALEM - Izraelski predsjednik Ezer Weizman trebao bi u srijedu navečer Shimonu Peresu povjeriti mandat za imenovanje nove vlade, koja će nastaviti mirovni proces. Jedanaest dana nakon ubojstva Yitzhaka Rabina, imenovanje Shimona Peresa podržat će velika većina dužnosnika. Izraelski je predsjednik već razgovarao s predstavnicima političkih stranaka čiji su zastupnici u parlamentu, nakon čega se pokazalo da će dvije trećine zastupnika podržati Peresovu kandidaturu. MOSKVA - Rusija nije spremna provesti obveze koje joj nameće Sporazum o konvencionalnim snagama u Europi (CFE) jer bi to oslabilo rusku obrambenu sposobnost, izjavio je u srijedu ruski ministar obrane Pavel Gračov. "Mi u ovom trenutku nismo spremni provesti odredbe Sporazuma. To se posebice odnosi na ograničenja glede postavljanja oružja na bočne položaje", kazao je Gračov na konferenciji za novinstvo. "Kada bismo mi u potpunosti proveli Sporazum, to bi onemogućilo zadržavanje minimuma sigurnosti", rekao je Gračov. 17. studenoga istječe krajnji rok za provedbu sporazuma CFE-a, potpisanog 1990., a Rusija i Zapad još se uvijek bore da pronađu kompromis kako bi se sačuvao taj temeljni kamen posthladnoratovske europske sigurnosti. ANKARA - Turska je u srijedu izrazila zabrinutost zbog mogućnosti da Rusija prekrši svoje obveze koje proizlaze iz Sporazuma o ograničavanju konvencionalnih snaga u Europi (CFE). Krajnji rok za provedbu toga sporazuma, koji je u studenom 1990. potpisala većina europskih zemalja, SAD i Kanada, je u četvrtak u ponoć. "Budući da ne postoji nikakav znak da Rusija povlači velike količine vojne opreme s graničnog područja s Turskom, ruska bi strana mogla prekršiti ugovor", izjavio je glasnogovornik turskog Ministarstva vanjskih poslova Nurettin Nurkan. BAKU - Stranka azerbajdžanskog predsjednika Geidara Alieva osvojila je većinu glasova na nedjeljnim izborima u toj zemlji za koje promatrači tvrde da nisu bili ni slobodni ni pošteni. Prema novinskoj agenciji Turan, Alieva stranka Novi Azerbajdžan osvojila je 78 posto glasova, to jest 18 od 25 mjesta namijenjenih političkim strankama u novom azerbajdžanskom parlamentu koji ima 125 mjesta. ZAGREB - Gotovo 16 milijuna Alžiraca pozvano je u četvrtak, 16. studenoga, na birališta kako bi između četiri kandidata odabrali svojega predsjednika. U toj zemlji razdiranoj nasiljem to su prvi izbori nakon prekida izbornog postupka prije četiri godine. Prvi pluralistički predsjednički izbori od 1962., kad je Alžir ostvario nezavisnost, održat će se u ozračju prijetnji terorističkim napadima naoružanih fundamentalističkih skupina, u zemlji koja od 1992. živi pod izvanrednim stanjem, navodi France presse. Procjenjuje se da će na "Dan D" biti mobilizirano više od 300 tisuća ljudi - vojnika, policajaca i pripadnika civilne zaštite, koji će pokušati osigurati miran tijek izbora. To su prvi izbori nakon što je u siječnju 1992. poništen prvi krug parlamentarnih izbora na kojem je uvjerljivu većinu dobila Islamska fronta spasa (FIS), raspuštena u ožujku iste godine. Prekid izbornog postupka prouzročio je dramatičan porast nasilja u kojem je poginulo najmanje 30 tisuća ljudi. (Hina) rb 151807 MET nov 95