ZAGREB, 13. studenoga (Hina) - Izjavama i priopćenjima za javnost danas su pojedine političke stranke i njihovi čelnici reagirali na jučerašnje potpisivanje Temeljnog sporazuma o istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu.
ISTOČNOJ SLAVONIJI, BARANJI I ZAPADNOM SRIJEMU - (I)
ZAGREB, 13. studenoga (Hina) - Izjavama i priopćenjima za javnost
danas su pojedine političke stranke i njihovi čelnici reagirali na
jučerašnje potpisivanje Temeljnog sporazuma o istočnoj Slavoniji,
Baranji i zapadnom Srijemu. #L#
U izjavi predsjednika Hrvatske socijalno liberalne stranke (HSLS)
Dražena Budiše ocijenjuje se da "Temeljni sporazum o istočnoj
Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu nije ispunio očekivanja hrvatske
javnosti".
U izjavi predsjednika HSLS-a se dalje navodi: "Sporazum je
posljedica dijametralno suprotnih polaznih pozicija obiju strana i
tvrdih pregovora pod nadzorom predstavnika međunarodne zajednice. Ovim
je sporazumom za sada izbjegnut rat i očuvani su ljudski životi. Kada
bi kod vodstva Srba iz okupiranih područja postojala stvarna spremnost
za reintegriranje okupiranih područja u pravni sustav hrvatske države,
ovaj bi Sporazum mogao biti korak u tom smjeru. Zato će se njegova
vrijednost moći ocijeniti tek nakon praktičnih poteza. Već sam naslov
sporazuma upućuje na to da ovo nije Sporazum o načelima reintegriranja
okupiranih područja u pravni sustav hrvatske države, nego se
Sporazumom zapravo, istok Hrvatske stavlja pod privremeni međunarodni
protektorat. Najvredniji element Sporazuma je odredba o
demilitarizaciji sada okupiranog područja, a njegovi su bitni
nedostaci nepostojanje eksplicitne odredbe da će, u sada okupiranom
području, vrijediti ustavni poredak hrvatske države i nepostojanje
odredbe da će granicu Hrvatske prema SR Jugoslaviji čuvati hrvatska
vojska odnosno policija", navodi se u izjavi Dražena Budiše.
Predsjednik Socijaldemokratske partije Hrvatske (SDP) Ivica Račan uz
načelu podršku sporazumu drži kako treba zadržati i opreznost u
ocjeni sporazuma.
"Svatko će normalan podržati sporazum koji osigurava mirnu
reginegraciju istočne Slavonije i Baranje u ustavnopravni poredak
Republike Hrvatske. Načelna podrška u svakom slučaju - da, ali i
neophodna opreznost", navodi Račan napominjući da je "još mnogo
nepoznanica i otvorenih pitanja u vezi tog Sporazuma", te da "stoga ne
razumije euforiju i preveliko zadovoljstvo koje dolazi od strane
službene Hrvatske". Prvo pitanje je, po Račanu, da li će se ovaj
Sporazum i ostvariti, ali drugo pitanje je koje će biti stvarne
posljedice Sporazuma. Račan drži da "nije toliko problem što se ovim
Sporazumom uvodi prijelazno razdoblje međunarodne uprave od godinu ili
dvije dana, nego kakva će ta međunarodna uprava biti; u kojoj će mjeri
ona jamčiti siguran povratak i prava naših prognanika da se vrate u
svoje domove koje su zaposjeli Srbi, a koji ovim sporazumom mogu tamo
i ostati". To, po Račanovoj ocjeni, "otvara i pitanje etničke
strukture u istočnoj Slavoniji i Baranji, gdje je prije agresije bilo
većinsko hrvatsko stanovništvo. Provedbom Sporazuma to bi se moglo
radikalno promjeniti i pitanje je da li bi se u takvoj situaciji naši
proganici htjeli vratiti u svoje domove. Ova i druga pitanja, kao i
evidentne razlike u interpretaciji Sporazuma u nas i u Srbiji traže da
pored načelne podrške svakom koraku ka mirnoj reintegraciji istočne
Slavonije i Baranje, zadržimo i opreznost u ocjeni Sporazuma",
zaključuje predsjednik SDP-a.
Hrvatska narodna stranka (HNS) "pozdravlja Sporazum o mirnoj
reintegraciji Baranje, istočne Slavonije i zapadnog Srijema,
izražavajući posebno zadovoljstvo što se njime otvara mogućnost
ponovne uspostave ustavnog poretka Republike Hrvatske na tim
dijelovima nacionalnog teritorija bez nasilja, razaranja i
prolijevanja krvi". HNS, naime, "smatra da je upravo političko
rješenje, nasuprot vojnom, temeljni preduvjet za siguran povratak
prognanika i uspostavu osobne i materijalne sigurnosti za sve
građane".
HNS, kaže se uz ostalo u priopćenju, "očekuje od tamošnjeg srpskog
stanovništva i Hrvata - povratnika jednaki napor, dobru volju i
sposobnost praštanja koji su potrebni da bi se zacijelile ratne rane i
uspostavilo povjerenje među tamošnjim zajednicama". "Poučeni lošim
iskustvima u vezi s inertnošću međunarodnih ustanova, hrvatski
narodnjaci ipak upozoravaju da bi rezolucija Vijeća sigurnosti UN,
kojom će se operacionalizirati Sporazum, morala sadržavati rokove i
odredbe za povratak prognanika, kako se načela Sporazuma ne bi
razvodnila onako kao što se dogodilo sa svojedobnim mandatom
UNPROFOR-a".
Hrvatska kršćanska demokratska unija (HKDU) ocjenjuje da je jučer
potpisani 'temeljni sporazum' "glas razuma i odraz neprijeporne
političke kooperativnosti Republike Hrvatske". "Taj dokument stvara
realne preduvjete za konačni završetak rata na prostorima
ex-Jugoslavije i postizanje pravednog mira bez novih žrtava i
razaranja", drže u HKDU-u, istodobno ocjenjujući da je potrebna
određena mjera suzdržanosti i opreza.
HKDU drži da je sada na potezu hrvatska diplomacija koja "mora
ishoditi takav sadržaj rezolucije Vijeća sigurnosti UN koji će
pojasniti sve nedorečenosti Temeljnog sporazuma, omogućiti njegovu
punu realizaciju, stvoriti realne preduvjete za kažnjavanje ratnih
zločinaca, naknadu ratne štete i poštivanje cjelovitosti hrvatskog
državnog teritorija i hrvatskog suvereniteta u bivšem 'sektoru
istok'". HKDU, u priopćenju koje je potpisao predsjednik stranke dr.
Marko Veselica, pozdravlja Sporazum uz istodobno inzistiranje na
daljnjem jačanju razine bojne spremnosti Hrvatske vojske kao jamca za
učinkovitu provedbu sporazuma i skoru reintegraciju tog područja
ustavnopravni sustav RH.
Akcija socijaldemokrata Hrvatske (ASH), u priopćenju koje je
potpisao predsjednik stranke Miko Tripalo, "pozdravlja postizanje i
potpisivanje sporazuma o reintegraciji istočne Slavonije, Baranje i
zapadnog Srijema", ističući da je time "učinjen posljednji korak u
ponovnom uspostavljanju cjelovitosti državnog teritorija Hrvatske i
otvoren put uspostavljanju ustavnog poretka RH i u tom dijelu države".
Odajući puno priznanje svima koji su pridonijeli postizanju sporazuma,
ASH "poziva sve stanovnike Hrvatske, bez obzira na naciju, rasu, vjeru
ili političko opredjeljenje, da se od ovog trenutka okrenu zadatku
mirnodopskog razvoja Hrvatske, izgrađivanju multietničke i
multikulturne tolerancije, demokracije, pravne i socijalne države".
Hrvatska demokratska stranka prava (HDSP) u svom priopćenju navodi
da je potpisani Sporazum "za HDSP neprihvatljiv", jer se, po ocjeni te
stranke, "radi o jednom protuustavnom činu kojim je jedan dio hrvatskog
državnog teritorija stavljen pod protektorat međunarodnih vojnih
snaga". Za HDSP sporazum je "također neprihvatljiv i iz razloga što je
njime omogućen ostanak doseljenih Srba sa ostalih područja Hrvatske".
"Imajući u vidu štetne posljedice koje će iz tog sporazuma proizaći za
hrvatske državne i nacionalne interese, HDSP traži da se ovaj sporazum
ne primjenjuje dok se o njemu ne izjasni hrvatski narod, putem
referenduma".
Hrvatski narodni pokret - Slobodna Hrvatska mišljenja je "kako niti
jedna od četrnaest točaka ovog 'sporazuma' ne odgovara hrvatskoj
strani". "Sadržaji bitnih točaka su zamršeni i nejasni tako da se
jasno vidi kako su hrvatske vlasti praktično isključene iz
cijelokupnog tijeka toga 'prijelaznog razdoblja' od jedne, odnosno
dvije godine, jer je to vrijeme srpskoj strani nedvojbeno odobreno",
ocjenuje se u priopćenju te stranke. HNP-SH "traži da hrvatski Sabor
odbaci ovakav 'sporazum' jer se njime ništa ne riješava".
Stranka demokratske akcije Hrvatske (SDAH) "pozdravlja potpisivanje
'Temeljnog sporazuma o području istočne Slavonije, Baranje i zapadnog
Srijema', navodeći da se taj sporazum u cijelosti podudaran s
programskim načelima SDAH jer osigurava mirnu reintegraciju okupiranih
područja u državnopravni sustav Republike Hrvatske i povratak svih
raseljenih osoba na to područje". SDAH se "iskreno nada da će taj
povijesni sporazum imati djelotvoran učinak na okončanje mirovne
konferencije o Bosni i Hercegovini u Daytonu".
(Hina - moguć nastavak) pp ds
131522 MET nov 95