DEN HAAG, 9. studenoga (Hina/AP) - Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije u četvrtak je podignuo optužnice protiv tri viša časnika nekadašnje JNA zbog njhovog sudjelovanja u masakru nad 261 hrvatskim
ranjenikom iz Vukovarske bolnice, počinjenim u studenom 1991. godine.
DEN HAAG, 9. studenoga (Hina/AP) - Međunarodni sud za ratne zločine
počinjene na prostoru bivše Jugoslavije u četvrtak je podignuo
optužnice protiv tri viša časnika nekadašnje JNA zbog njhovog
sudjelovanja u masakru nad 261 hrvatskim ranjenikom iz Vukovarske
bolnice, počinjenim u studenom 1991. godine. #L#
Prvim optužnicama protiv časnika srbijanske vojske - JNA, sud se
primaknuo korak bliže beogradskim vlastima i njihovoj odgovornosti za
agresiju na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu.
"To je uopće po prvi put da se riječ Beograd nalazi u optužnici",
izjavio je glasnogovornik suda Christian Chartier (Kristian Šartje),
napominjući da su to i prve optužnice povezane s ratnim zločinima
počinjenim u Vukovaru.
Tim se optužnicama broj osumnjičenih za ratne zločine koje je sud već
optužio popeo na 46, od kojih su svi osim jednog Srbi.
Chartier je najavio da će se podizanje optužnica protiv visokih
časnika iz Srbije vjerojatno nastaviti.
"Te su optužnice jasna ilustracija dobro poznate strategije da se u
lancu zapovijedanja ide do što višeg mjesta", kazao je Chartier.
"Ova posebna istraga masakra u Vukovarskoj bolnici dio je šire
istrage u vezi s događajima u Vukovaru. Vjerojatno je da će u vezi s
tom širom istragom, nove optužnice biti podignute tijekom 1996."
Trojica optuženih, koji su bivši ili sadašnji časnici Gardijske
brigade iz Beograda, optuženi su za ratne zločine i zločine protiv
čovječnosti za svoju zapovjedničku odgovornost nad postrojbama koje su
izvršile pogubljenja.
'Timing' podizanja optužnica protiv časnika iz Srbije za trajanja
pregovora u Daytonu, čini se da je namijenjen snažnijem isticanju
uloge suda u krajnjem svođenju ratnih računa, no Chartier je zanijekao
postojanje bilo kakve političke motivacije.
"Rad suda je utemeljen na činjenicama i sud donosi čisto pravne
odluke bez obzira na njihove moguće političke posljedice i bez obzira
na politički 'timing'", istaknuo je glasnogovornik.
Trojica optuženih su tadašnji pukovnik JNA Mile Mrkšić, zapovjednik
Gardijske brigade, Miroslav Radić tada kapetan JNA i zapovjednik
posebne pješačke postrojbe iz sastava Gardijske brigade i major JNA
Veselin Šljivančanin, časnik sigurnosti u brigadi.
Vojnici pod zapovjedništvom navedene trojice u studenom 1991. su
nasilno odveli 261 muškarca iz Vukovarske bolnice na farmu Ovčara gdje
su pretučeni i ubijeni, navodi se u optužnici.
Tekst optužnice sadrži i imena 261 žrtve. To je prvi slučaj da je
jedna optužnica tog suda tako određena.
"Muškarci su prevoženi u skupinama od 10 do 20 do mjesta... gdje su
ih vojnici JNA i pripadnici srpskih paravojnih snaga strijeljali.
Nakon ubijanja tijela žrtava buldožerom su pokopana u masovnu
grobnicu", navodi se dalje u optužnici.
Grobnica u Ovčari trenutačno je pod zaštitom mirovnih snaga UN-a, a
prema riječima Chartiera, hrvatske su vlasti zajamčile pružanje
pristupa sudu "ako i kada ponovo preuzmu nadzor nad tim područjim koje
je još uvijek pod srpskom okupacijom".
Usprkos optužnicama mala je vjerojatnost da će Mrkšić, Radić i
Šljivančanin biti dovedeni pred haški sud, budući da ustav Srbije ne
dopušta izručenje sudu, a srbijanske su vlasti opetovano naglašavale
da ne priznaju jurisdikciju suda UN-a. No pitanje izručenja ratnih
zločinaca nalazi se na dnevnom redu pregovora u Daytonu, a u dokumentu
o osnivanju i radu suda u Den Haagu UN su predvidjeli i metode
pritiska na države koje odbiju izručenje.
Prema podacima suda, Mrškić je sada zapovjednik srpskih paravojnih
snaga na preostalom okupiranom području Hrvatske, a vjeruje se da se
nalazi u Srbiji, kao i Radić, dok je Šljivančanin zapovjednik jedne
brigade JA u Podgorici.
(Hina) dh mm
091521 MET nov 95