OBILJEŽEN DAN SVEUČILIŠTA U ZAGREBU

ZAGREB, 3. studenoga (Hina) - U povodu Dana Sveučilišta u Zagrebu (Dies Academicus) danas je u Auli zagrebačkoga Sveučilišta održana svečana sjednica sveučilišnoga Senata. To je, istodobno, bio i središnji događaj programa obilježavanja Dana Sveučilišta koji se održava pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske akademika Franje Tuđmana. #L# Sveučilište u Zagrebu najveće je i najstarije hrvatsko sveučilište koje danas svečano obilježava početak 326. akademske godine, podsjetio je njegov rektor prof. dr. Marijan Šunjić. Na zagrebačkom Sveučilištu, istaknuo je Šunjić, studira više od 50 tisuća redovitih i izvanrednih studenta na 28 fakulteta, dva studija, tri umjetničke akademije te dvije više škole, a na Sveučilištu se izvodi više od 150 nastavnih programa dodiplomske nastave i skoro 200 poslijediplomskih programa. Od ukupno 3.501 znanstveno-nastavnog djelatnika koliko ih je danas zaposleno na zagrebačkom Sveučilištu, 919 je redovitih profesora, 546 izvanrednih, 731 docent te 1.176 asistenata. Dolazak demokracije i uspostavu neovisne hrvatske države, istaknuo je Šunjić, zagrebačko je Sveučilište zateklo razbijeno dugogodišnjom ideologizacijom i s financijskim poteškoćama. Pa ipak, kazao je, usprkos tomu, ali i usprkos ratu, Sveučilište u Zagrebu neprekinuto je djelovalo bez većih poremećaja sve to vrijeme. Uz spomen na časnu tradiciju najstarijega hrvatskoga sveučilišta, rektor Šunjić ukazao je i na ključna pitanja te poteškoće s kojima se Sveučilište danas susreće, a čijim bi se postupnim rješavanjem, ocijenio je, osigurao napredak i razvoj Sveučilišta u budućnosti. To su na prvom mjestu, objasnio je Šunjić, kadrovska i programska obnova Sveučilišta, ali i prekid s praksom smanjivanja financiranja Sveučilišta započetom 1992. godine, a s tim u svezi i prihvaćanje predloženoga finacijskog proračuna za sljedeću godinu. Na finacijske poteškoće Sveučilišta u pozdravnim se riječima osvrnuo i izaslanik predsjednika Tuđmana dr. Ivica Kostović, ističući da će "Sveučilište imati puno razumijevanje hrvatske Vlade u odnosu na to 'bolno pitanje'". Potredsjednik hrvatske Vlade posebice je naglasio i potrebu jačanja međunarodne suradnje zagrebačkoga Sveučilišta te pozvao sveučilišne djelatnike na, kako je kazao, "razvoj što boljih partnerskih odnosa s nadležnim državnim ustanovama". Veliki kancelar Katoličkoga bogoslovnog fakulteta i nadbiskup zagrebački kardinal Franjo Kuharić podsjetio je da "znanost nije samo hladno promatranje i razmatranje već je i zauzimanje za pojedinačno dobro te opće dobro zajednice i čovječanstva". Kardinal Kuharić istaknuo je da Katolička crkva poštuje intelekt, ali i podsjeća da je čovjek i biće savjesti. Iz znanosti, kazao je Kuharić, ne mogu biti isključene vrijednosti poštovanja, mira i ljubavi, jer se, drži Kuharić "puni napredak u znanosti ne može ostvariti bez napretka u spoznavanju čovjeka i svijeta te vjere kao prisutnosti vertikale Boga, koji je ljubav". Na današnjoj je svečanosti rektor Šunjić uručio priznanja zaslušnim sveučilišnim djelatnicima i znanstvenicima. Priznanje za cjelokupni znanstevni rad primio je prof. dr. Zdravko Lorković, a za ponovno pokrenutu sveučilišnu izdavačku djelatnost prof. dr. Vjera Lopac. U počasno znanstveno-nastavno zvanje prvog "professora emeritusa" zagrebačkoga Sveučilišta proglašen je prof. dr. Zdenko Škrabalo, a nagrada za promicanje tehničkih znanosti "Fran Bošnjaković" za 1995. godinu uručena je prof. dr. Jasni Heleni Mencer i prof. dr. Ivi Senjanoviću. Ovom je prigodom rektor Šunjić na postignutim uspjesima posebice zahvalio i sveučilišnom planinarskom društvu "Velebit" te akademskom zboru "Ivan Goran Kovačić". Prigodno predavanje pod naslovom "O početku nastave hrvatskoga jezika na visokom učilištu u Zagrebu" održao je akademik Milan Moguš, završivši ga ocjenom da je "hrvatsko visoko učilište u Zagrebu bilo važnim predhodnikom u njegovanju hrvatskoga jezika". (Hina) ip mć 031756 MET nov 95