VARŠAVA, 30. listopada (Hina/AFP) - Ponovno izabrati Lecha Walesu, energičnog ali često zbunjujućeg predsjednika za novi mandat od pet godina ili izabrati zavodljivoga bivšeg komunista Aleksandra Kwasniewskog i predati svu vlast
nasljednicima bivšeg režima? Dvojba je to s kojom će se suočiti poljski birači u nedjelju, 5. studenog, u prvom krugu izbora za predsjednika države.
ODLUKOM
VARŠAVA, 30. listopada (Hina/AFP) - Ponovno izabrati Lecha Walesu,
energičnog ali često zbunjujućeg predsjednika za novi mandat od pet
godina ili izabrati zavodljivoga bivšeg komunista Aleksandra
Kwasniewskog i predati svu vlast nasljednicima bivšeg režima? Dvojba
je to s kojom će se suočiti poljski birači u nedjelju, 5. studenog, u
prvom krugu izbora za predsjednika države. #L#
U prvom će se krugu predstaviti šesnaest kandidata. Taj bi krug samo
trebao potvrditi ono što pokazuju ispitivanja javnog mnijenja: 19.
studenoga, u drugom krugu neizvjesnog ishoda, Lech Walesa, čovjek
Solidarnosti i pada komunizma, suprotstavit će se Aleksandru
Kwasniewskom, vrsnom političaru koji je na ruševinama poljske
komunističke partije izgradio prvu političku silu u zemlji -
Socijaldemokratski savez SLD na vlasti više od dvije godine.
Ali, rezultati dobiveni 5. studenoga mogli bi otežati konačni ishod,
budući da bi bolje plasirani mogao privući neodlučne, još vrlo brojne.
Ponovno izabirući Walesu Poljaci bi se odlučili za nastavak često
burne suradnje sa solidnom parlamentarnom većinom ljevice koja pred
sobom ima još dvije godine.
Nudeći predsjednički položaj Kwasniewskom prekinuli bi taj "rat na
vrhu", uz rizik podjele Poljske na dva dijela - Socijaldemokrate,
bivše komuniste na vlasti, s jedne strane, liberalne demokršćane u
oporbi s druge. Za običnog čovjeka bilo bi to sučeljavanje "crvenih"
antiklerikalaca i "crnih" (boja mantije) čija je ambicija uplitanje u
brojna područja njegova svakodnevnog života.
Izbor Kwasniewskog značio bi i povjeriti zemlju liberalnom vođi kojeg
njegovi protivnici smatraju samo primamljivom figurom koja skriva
želju stotina aparatčika da vrate svoje moćne položaje.
Oba rješenja obećavaju početak razdoblja turbulencija. Ako Walesa
ostane predsjednik morao bi nastojati raspustiti parlament u pokušaju
da u njemu poveća broj svojih pristaša i povede Poljsku prema
predsjedničkom režimu.
Ako Kwasniewski bude pobjednik tada će njemu neprijateljske snage,
primjerice sindikat Solidarnosti, nedavno ojačan, htjeti zagorčati
život, primjerice organiziranjem štrajkova.
Oko pitanja unutarnje politike i gospodarstva nema velike razlike
među kandidatima, iako Kwasniewski koristi socijaldemokratski rječnik
dok su govori šefa države liberalnije intonirani.
Obojica se izjašnjavaju za decentralizaciju, tržište i privatizaciju.
Walesa bi ovu posljednju želio ubrzati, dok je Kwasniewski kani
usporiti, budući da se dobar dio njegova izborna tijela smješta u
javni sektor. Isto tako, njegovi protivnici misle da je
decentralizacija, za odgovorne bivše komuniste, samo stilska klauzula.
Konačno, čini se da postoji skoro istomišljenost stajališta glede
prijema Poljske u Europsku uniju i NATO. Iako protivnici Kwasniewskog
vide među njegovim ljudima bivše prijatelje Moskve i ocjenjuju
neuvjerljivim njegov najnoviji 'atlantizam'.
Nasuprot tome, jasna je distinkcija kad se radi o socijalnim
problemima: Walesa je sklon zabrani pobačaja i ratificiranju
konkordata, suprotno svom protivniku.
Na taj način biskupi su umiješani u glasovanje. Izjasnivši se protiv
bivšeg komunističkog kandidata, episkopat je preuzeo proračunati
rizik: ako Kwasniewski pobijedi Crkva bi povratila mjesto koje joj je
pripadalo više od četrdeset godina - mjesto središnje oporbene sile.
(Hina) bnš mm
301059 MET oct 95