ZAGREB, 27. listopada (Hina) WASHINGTON - Američka će strana na budućim posrednim pregovorima o BiH u Daytonu, u Ohaju, podnijeti sudionicima sastanka nacrte sporazuma o svim važnim pitanjima - nacrt mirovnog sporazuma, sporazuma o
ustavnim pitanjima, o izborima, razdvajanju snaga, izbjeglicama i obnovi, rekao je u petak glasnogovornik State Departmenta Nicholas Burns. Dužnosnik State Departmenta je izjavio kako bi nacrt mirovnog sporazuma trebao otvoriti put obustavi svih borbi u svim dijelovima BiH. Po njemu bi se strane trebale obvezati na temeljne standarde ljudskih prava. Kao najvažnije, kada se mirovni sporazum potpiše, rekao je dužnosnik, temeljna misija NATO-a bit će razdvajanje snaga. "Sve snage, paravojne snage, vojska bosanskih Srba, regularne vojske, hrvatska vojska, bosanska vojska, bit će razdvojene jedna od druge, a američke, francuske i britanske snage stajat će između njih". Nacrt sporazuma o razdvajanju snaga vrlo je specifičan i govori o kojim se snagama radi, što će se s njima dogoditi, što će NATO raditi da ih razdvoji, koliko će široka zona razdvajanja biti, dodao je dužnosnik. Treći je dokument ustavni aranžman za buduću državu. To nije nacrt ustava, rekao je dužnosnik, nego njegov obris, opisujući ga kao nadgradnju na dosad dogovorena ustavna načela. Četvrti dokument bavi se izbjegličkim pitanjima, a peti obnovom. Teritorijalna pitanja bit će predmet šestog sporazuma, no na stranama je da se dogovore o podjeli. Neće se podnijeti zemljovid koji će odred
ZAGREB, 27. listopada (Hina)
WASHINGTON - Američka će strana na budućim posrednim pregovorima o BiH
u Daytonu, u Ohaju, podnijeti sudionicima sastanka nacrte sporazuma o
svim važnim pitanjima - nacrt mirovnog sporazuma, sporazuma o ustavnim
pitanjima, o izborima, razdvajanju snaga, izbjeglicama i obnovi, rekao
je u petak glasnogovornik State Departmenta Nicholas Burns.
Dužnosnik State Departmenta je izjavio kako bi nacrt mirovnog
sporazuma trebao otvoriti put obustavi svih borbi u svim dijelovima
BiH. Po njemu bi se strane trebale obvezati na temeljne standarde
ljudskih prava. Kao najvažnije, kada se mirovni sporazum potpiše,
rekao je dužnosnik, temeljna misija NATO-a bit će razdvajanje snaga.
"Sve snage, paravojne snage, vojska bosanskih Srba, regularne vojske,
hrvatska vojska, bosanska vojska, bit će razdvojene jedna od druge, a
američke, francuske i britanske snage stajat će između njih".
Nacrt sporazuma o razdvajanju snaga vrlo je specifičan i govori o
kojim se snagama radi, što će se s njima dogoditi, što će NATO raditi
da ih razdvoji, koliko će široka zona razdvajanja biti, dodao je
dužnosnik.
Treći je dokument ustavni aranžman za buduću državu. To nije nacrt
ustava, rekao je dužnosnik, nego njegov obris, opisujući ga kao
nadgradnju na dosad dogovorena ustavna načela.
Četvrti dokument bavi se izbjegličkim pitanjima, a peti obnovom.
Teritorijalna pitanja bit će predmet šestog sporazuma, no na stranama
je da se dogovore o podjeli. Neće se podnijeti zemljovid koji će
odrediti tko će što dobiti, nego se radi o popisu pitanja koja se
trebaju riješiti. Dužnosnik je rekao kako SAD smatra da Sarajevo sa
tih pregovora treba izaći nepodijeljeno. Njegovo vidjenje nije da će
se Goraždem trgovati, jer ga Vlada BiH želi zadržati.
Prema dužnosniku, američki pregovarač Richard Holbrooke je osnovao
radne skupine o svakom od tih područja koja sadrže "kompleksna pitanja
s tisućama nagaznih mina". Krajem tjedna, rekao je dužnosnik, o tim će
dokumentima Holbrooke razgovarati sa supredsjedateljima sastanka -
predstavnikom Rusije i EU Ivanovim i Bildtom, a nakon toga će se
njihov finalni oblik podnijeti stranama u Daytonu.
Prvih 24 do 48 sati strane bi, u Daytonu, trebale proučavati te
dokumente i Administracija predviđa sastanke prvih dana sa svakom od
izaslanstava o pojedinim pitanjima po radnim skupinama.
Upitan, na redovitoj konferenciji za novinare, o stajalištu
Administracije prema pregovorima sa srbijanskim predsjednikom
Slobodanom Miloševićem Burns je rekao kako se "ponekad mora
pregovarati s ljudima koji su odgovorni za početak rata".
Postizanje mira moguće je, prema njemu, bez sudjelovanja Karadžića i
Mladića. "Oni nisu dobrodošli u Sjedinjenim Državama".
No, dodao je, bez Miloševića nije moguće pregovarati o miru.
"Netko mora govoriti u ime Srbije i bosanskih Srba... Ne možete
postići mir bez onih koji su ratovali".
Upitan postoji li mogućnost da će Milošević biti optužen za ratne
zločine za vrijeme Daytonskih pregovora, Burns je rekao: "Ne vjerujem
da će to biti slučaj...No, Sud za ratne zločine je neovisna
organizacija i ne dobiva instrukcije iz Washingtona, Pariza ili
bilo kojeg drugog mjesta".
MOSKVA - Sastanak predsjednika BiH, Srbije i Hrvatske o BiH, koji se
trebao održati u utorak u Moskvi, odgođen je zbog toga što je ruski
predsjednik Boris Jeljcin u bolnici, priopćeno je iz ruskog
ministarstva vanjskih poslova.
"S obzirom na stanje predsjednika Jeljcina datum održavanja ovog
sastanka bit će određen kasnije", priopćeno je iz ministarstva
vanjskih poslova.
BRUXELLES - U Bruxellesu je objavljeno službeno priopćenje s plenarne
sjednice Europskog parlamenta u Strassbourgu, održane u srijedu, na
kojoj se raspravljalo o pomoći i obnovi država nastalih na prostoru
bivše Jugoslavije. #L#
Kad je riječ o humanitarnoj pomoći temeljna je činjenica da je broj
izbjeglica s tih područja veći od 3,5 milijuna, od čega je 750 tisuća
privremeno zbrinuto u ostalim europskim zemljama.
Europska komisija, čija je stajališta iznio Hans van den Broek,
smatra da će za 1996. godinu trebati povećati humanitarnu pomoć i to
za 200 milijuna ekija u odnosu na 1995. godinu, u što nisu uključeni
ni drugi izvori sredstava u EU ni druge međunarodne organizacije, npr.
UNHCR.
Što se tiče uvjeta za pružanje pomoći Van den Broek je ponovio da će
pomoć moći dobiti samo one države koje zajamče i osiguraju pravo na
povratak prognanika, surađuju s Međunarodnim sudom za ratne zločine u
Den Haagu te koje ostvaruju političku demokraciju i gospodarske
reforme.
Komisija smatra, prenio je Van den Broek, da u Bruxellesu treba čim
prije organizirati međunarodnu konferenciju donatora, uključujući
Svjetsku banku, SAD i države članice OECD-a, koji bi dogovorili opseg
i načine pomoći u posljeratnoj obnovi.
U neposrednoj vezi s tim, na slijedećoj sjednici Vijeća ministara
Europske unije, predviđenoj za 30. listopada, očekuje se opsežna
rasprava o obnovi država stvorenih na prostoru bivše Jugoslavije.
WASHINGTON - Odgoda sastanka predsjednika Hrvatske, BiH i Srbije u
Moskvi ne utječe na početak mirovnih pregovora u Daytonu, koji kreću
1. studenoga, priopćeno je iz Bijele kuće.
Odgoda na neodređeni rok, koju je objavilo rusko ministarstvo
vanjskih poslova, "razumljiva je, budući da je predsjednik Jeljcin u
bolnici", rekao je glasnogovornik Bijele kuće Michael McCurry.
"No to neće spriječiti Rusku Federaciju i SAD da učine sve što je u
njihovoj moći kako bi sve strane potaknule da postignu napredak" na
pregovorima u Daytonu, završio je McCurry.
ZAGREB - Zamjenik ministra vanjskih poslova RH dr. Ivo Sanader pozvao
je u petak na razgovor zamjenika šefa misije Veleposlanstva SAD u
Zagrebu Roberta Finna kako bi mu uručio prosvjed hrvatske Vlade zbog
izjava kongresmena Franka Wolfa 24. listopada 1995. godine tijekom
rasprave o usuglašavanju Zakona o pomoći inozemstvu u Zastupničkom
domu Kongresa SAD, u kojima je iznio niz objeda na račun Republike
Hrvatske i Predsjednika Republike Hrvatske, priopćeno je iz
Ministarstva vanjskih poslova RH.
NEW YORK - Ganski diplomat Kofi Annan u nedjelju će otputovati iz New
Yorka kako bi preuzeo novu dužnost posebnog izaslanika glavnog tajnika
UN u bivšoj Jugoslaviji i pri NATO-u, objavio je UN za odnose s
javnošću.
Annan, koji zamjenjuje Yasushija Akashija, u ponedjeljak i utorak
trebao bi boraviti u Londonu, u srijedu u Moskvi, u četvrtak u Parizu
i u petak u Bruxellesu, prije nego što u subotu, 4. studenoga, stigne
u glavni stožer mirovnih snaga UN u Zagrebu.
Annanu je glavni tajnik UN Butros-Gali dao privremeni zadatak da bude
nazočan u prijelaznom razdoblju između snaga UN i novih
višenacionalnih snaga NATO-a, koje bi trebale omogućiti provođenje
mirovnog plana u BiH.
ŽENEVA - Bosanski Srbi na nepoznatom mjestu u sjevernoj BiH drže
zatočenima možda i tri tisuće vojno sposobnih Muslimana, rekao je u
Ženevi, pozivajući se na "povjerljive izvore", glasnogovornik UNHCR-a
Ron Redmond.
Nakon što su ih početkom rujna Arkanovci u okolici Banje Luke
istjerali iz domova, vojno sposobni muškarci odvojeni su žena i djece.
U jeku srpske akcije "čišćenja", iz okolice Banje Luke u samo tjedan
dana protjerano je oko 6 tisuća Muslimana, većinom u zeničko područje.
Prije početka rata, u sjevernoj je BiH živjelo oko 500 tisuća
Muslimana i Hrvata, a sad ih je, prema procjenama, ostalo između 8 i
13 tisuća. "Mnogi od njih - žene, djeca i starci - također su
protjerani iz svojih domova i ne znamo gdje ih Srbi drže", rekao je
Redmond.
Glasnogovornik UNHCR-a otkrio je i to da su srpske vlasti u području
Banje Luke pojačale pritisak i prijetnje i na međunarodne humanitarne
djelatnike. Samo posljednjeg mjeseca UNHCR-u su uz prijetnju oružjem
ukradena četiri vozila, a jednog su njihovog pripadnika gradom tjerale
osobe u civilnom automobilu.
ZAGREB - Potpredsjednik Zastupničkog doma Sabora, predsjednik Odbora
za vanjsku politiku Zastupničkog doma Sabora i voditelj izaslanstva
Sabora Republike Hrvatske u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe dr.
Žarko Domljan primio je danas izaslanstvo promatača Parlamentarne
skupštine Vijeća Europe s lordom Finsbergom na čelu.
Dvanaestoročlano izaslanstvo Vijeća Europe koje čine predstavnici
Velike Britanije, Švedske, Njemačke, Estonije, Slovačke, Francuske,
Nizozemske, Portugala, Mađarske i Rumunjske stiglo je jučer u Hrvatsku
u svojstvu inozemnih promatrača na izborima '95. na poziv predsjednika
Sabora Republike Hrvatske dr. Nedjeljka Mihanovića, a boravit će u
našoj zemlji do ponedjeljka.
WASHINGTON - Američki i ruski ministri obrane William Perry i Pavel
Gračov još uvijek nisu riješili razlike oko toga hoće li, i kako,
ruski vojnici služiti u mirovnim snagama za BiH, ali će se razgovori
nastaviti, izjavili su američki dužnosnici.
"Razgovori su bili napeti, ali prijateljski i bit će nastavljeni",
rekao je visoki američki dužnosnik u izjavi za Reuter. Gračov i Perry
sastali su se u četvrtak u Pentagonu i razgovore će nastaviti u petak
i subotu u Kansasu i Missouriju.
Perry je rekao novinarima u četvrtak navečer da su on i Gračov
djelomično riješili određeno nerazumjevanje u svojim stajalištima o
upotrebi ruskih vojnika u mirovnoj operaciji u BiH, ali da dosta toga
još treba biti učinjeno.
BONN - Njemački je parlament odobrio reformu obvezne vojne službe
smanjujući tako vojnu službu s 12 na 10 mjeseci.
Glasovanje je održano kratko nakon što je kancelar Helmut Kohl
parlamentu prenio priopćenje vlade u povodu obilježavanja 40.
obljetnice njemačke vojske u kojem se on ponovno zauzeo za novačenje.
Ta je reforma pokušaj Njemačke da smanji broj vojnosposobnih mladića
koji se odlučuju za civilni sektor vojske gdje služenje traje 15
mjeseci, a sada je smanjeno na 13.
RIM - Sastanak na vrhu Europske unije održat će se u Firenci 22. i 23.
lipnja 1996. godine, izjavio je talijanski premijer Lamberto Dini.
Italija će zapoćeti svoje šestomjesečno predsjedanje EU-om u siječnju
1996.
Dini je također rekao da će se konferencija predsjednika vlada
Europske unije, na kojoj će se raspravljati o budućnosti EU-a, održati
u Torinu. Datum još nije određen ali je talijanski premijer rekao da
će predložiti na sastanku na vrhu EU-a u Madridu u prosincu da se ta
konferencija održi na proljeće.
RIM - Kako procijeniti vrijednost imovine koju su u Istri napustili
Talijani poslije Drugoga svjetskog rata i kako im platiti odštetu?
Predstavnici raznih stranaka u talijanskom parlamentu predočili su
nacrt zakona kojim bi se riješila ta pitanja, piše talijanska novinska
agencija AGI.
Prema tom nacrtu zakona vrijednost napuštene imovine bi se trebala
procijeniti tako da se vrijednost koju je imala 1939. poveća 2.300
puta.
Premda koeficijent izgleda visok njime bi se, prema nekim proračunima,
pokrilo samo 65 posto vrijednosti koju ta imovina ima sada.
Zakonom se također predlaže da talijanska država isplati talijanskim
izbjeglicama odštetu bez obzira na tijek pregovora između Rima i
država Hrvatske i Slovenije.
MOSKVA - Ruski predsjednik Boris Jeljcin, koji je hospitaliziran u
četvrtak zbog srčanih tegoba, bit će pod medicinskim nadzorom do kraja
studenog, izjavio je Jeljcinov glasnogovornik u petak, a prenijela je
agencija Tass. #L#
Glasnogovornik Sergej Medvjedev je rekao da su liječnici, koji su
pregledali Jeljcina u 12.30 sati po lokalnom vremenu, zaključili da je
opskrba predsjednikova srca krvlju nestabilna, ali da nije
neadekvatna.
(Hina) rb
280024 MET oct 95