ZAGREB, 27. listopada (Hina) - Sve je spremno za provedbu izbora na kojima će u nedjelju, 29. listopada, 3.601.913 birača u Republici Hrvatskoj te 364.951 hrvatskih državljana koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj birati 127
zastupnika za Zastupnički dom hrvatskoga Sabora, izvijestio je danas, prigodom službenog otvaranja Međunarodnog press centra za praćenje izbora '95, predsjednik Izborne komisije Republike Hrvatske dr. Krunislav Olujić. Po riječima dr. Olujića, za sada, odnosno prema troškovniku dostavljenom hrvatskoj Vladi, izbori će koštati od 18 do 20 milijuna kuna.
ZAGREB, 27. listopada (Hina) - Sve je spremno za provedbu izbora na
kojima će u nedjelju, 29. listopada, 3.601.913 birača u Republici
Hrvatskoj te 364.951 hrvatskih državljana koji nemaju prebivalište u
Republici Hrvatskoj birati 127 zastupnika za Zastupnički dom
hrvatskoga Sabora, izvijestio je danas, prigodom službenog otvaranja
Međunarodnog press centra za praćenje izbora '95, predsjednik Izborne
komisije Republike Hrvatske dr. Krunislav Olujić. Po riječima dr.
Olujića, za sada, odnosno prema troškovniku dostavljenom hrvatskoj
Vladi, izbori će koštati od 18 do 20 milijuna kuna. #L#
Kao najvažnije izmjene izbornog zakona, koje je Zastupnički dom
prihvatio 20. rujna, dr. Olujić je naveo povećanje udjela razmjernog,
proporcionalnog sustava u, inače, mješovitom izbornom sustavu. Tako će
se, od ukupno 127 zastupnika, razmjernim sustavom birati ukupno 92, od
kojeg broja se 80 zastupnika bira putem državnih lista u Republici
Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici te 12 zastupnika putem posebnih
lista koje će birati hrvatski državljani u dijaspori. Po jedan će se
zastupnik birati u 28 izbornih jedinica relativnom većinom.
Pripadnici nacionalnih i etničkih zajednica ili manjina svoje će
zastupnike birati u posebnim izbornim jedinicama relativnom većinom.
Po jednog zastupnika birat će pripadnici talijanske, mađarske,
češke i slovačke, te rusinske i ukrajinske kao i njemačke i austrijske
manjine, dok će pripadnici srpske manjine birati tri zastupnika u
posebnoj izbornoj jedinici koju čini područje čitave Hrvatske.
Izborna komisija, izvijestio je dr. Olujić, objavila je 14 državnih
lista političkih stranka, te sedam posebnih lista za dijasporu, a u 28
izbornih jedinica u kojima se bira jedan zastupnik ukupno je 199
kandidata, od čega 38 nezavisnih. Svoje kandidate za predstojeće je
izbore, na državnim i posebnim listama te u izbornim jedinicama
istaknula 31 politička stranka, bilo samostalno ili u različitim
stranačkim kombinacijama.
Predsjednik Izborne komisije RH izvijestio je da je, prema
posljednjim podacima Ministarstva uprave, u Republici Hrvatskoj ukupno
3.601.913 birača, dok je u dijaspori ukupno 364.951 birača, od čega u
Bosni i Hercegovini 303.226 birača.
U Republici Hrvatskoj ukupno je 6.684 biračkih mjesta, a određeno je
i 77 biračkih mjesta u Hrvatskoj za državljane koji nemaju
prebivalište u RH, odnosno u Hrvatskoj imaju boravište ili se na dan
izbora zateknu u Hrvatskoj.
Hrvatski državljani koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj
glasovat će u 42 zemlje, na ukupno 239 biračkih mjesta, od čega je u
BiH ukupno 96 biračkih mjesta (pod jurisdikcijom hrvatskog
Veleposlanstva u Sarajevu 10, te 86 pod jurisdikcijom Generalnog
konzulata RH u Mostaru).
Ukupan broj biračkih mjesta na kojima će se provesti izbori za
Zastupnički dom hrvatskog Sabora je 7.229, kazao je dr.
Olujić, dodajući da je u sva tijela za provođenje izbora (izborne
komisije i birački odbori) ukupno imenovano 43.582 osoba.
Odgovarajući na upit o glasovanju pripadnika srpske manjine u
slučaju da su kao pripadnici te manjine upisani u birački popis, a ne
žele iskoristi to svoje pravo i obrnuto, ako žele iskoristi to pravo,
a nisu upisani u popis birača kao pripadnici manjine, dr. Krunislav
Olujić podsjetio je da Zakon o popisu birača utvrđuje da popis sadrži
i nacionalnu pripadnost. Posebno je ukazao na Obvezatne upute broj 12.
kojima je Izborna komisija RH utvrdila da je pravo nacionalnih manjina
da biraju svog zastupnika, odnosno da to jest pravo ali ne i dužnost,
što znači da pripadnici manjina mogu, ako žele, glasovati za kandidata
u izbornoj jedinici prema mjestu svog prebivališta. Pripadnici manjina u
tom slučaju, trebaju od biračkog odbora kod kojeg se nalazi poseban
izvod iz popisa birača za manjine zatražiti potvrdu da nisu glasovali
i s njom glasovati na biračkom mjestu izborne jedinice prema mjestu
prebivališta.
U drugom slučaju, ako pak žele glasovati kao pripadnici manjina, a
nisu u posebnom izvodu popisa birača za tu manjinu, nadležno tijelo
državne uprave izdat će im potvrdu temeljem koje će glasovati. Na
dodatni upit koji su to organi uprave i koji će im dokument pri tome
trebati, dr. Olujić je razjasnio da je riječ o županijskim organima
nadležnim za opće poslove uprave i oni će raditi na dan izbora.
Dokumenta za određivanje nacionalne pripadnosti praktično nema, pa će,
kako je kazao Olujić, biti mjerodavno osobno iskazivanje pripadanja
određenoj nacionalnoj i etničkoj zajednici ili manjini.
Odgovarajući na pitanje postoje li sankcije za prekršitelje izborne
šutnje, koja počinje danas u ponoć i traje do ponoći 29. listopada,
predsjednik Izborne komisije RH je kazao da izborni zakon to ne
propisuje. Ozbiljnije kršenje izborne šutnje, drži Olujić, moglo bi za
takvu političku stranku imati posredne posljedice kroz raspoloženje
biračkog tijela.
(Hina) sšh/bn ds
271552 MET oct 95