ZAGREB 27. listopada (Hina) - Posljednja tri mjeseca u Hrvatskoj nema značajnih epidemioloških pojava, a opće stanje obilježavaju sve rjeđe crijevne bolesti i učestalije pojave oboljenja gornjih dišnih putova.
ZAGREB 27. listopada (Hina) - Posljednja tri mjeseca u Hrvatskoj nema
značajnih epidemioloških pojava, a opće stanje obilježavaju sve rjeđe
crijevne bolesti i učestalije pojave oboljenja gornjih dišnih putova.
#L#
Statističko izvješće Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo ne raspolaže
podacima o zarazama dišnih putova jer se zbog relativno blagih tegoba
te virozne zaraze ne prijavljuju, no liječnici s terena upozoravaju da
se radi o trenutačno najmasovnijoj epidemiji.
Uobičajeno sezonsko oboljenje - angina streptococcia u laganom je
porastu i predstavlja najmasovniju zabilježenu zaraznu pojavu (oko
1800 slučajeva), ali je također slabijeg inteziteta nego lani.
I salmoneloze su rjeđe nego lani (ukupno oko 1350 slučajeva), iako je
u posjednja tri mjeseca bilo desetak, uglavnom manjih, epidemioloških
incidenata.
Zarazna žutica (hepatitis A i oblici u ispitivanju) također je rjeđa
su nego lani (oko 150 oboljenja), ali epidemilog dr. Borislav Aleraj
upozorava da je ta žutica bolest hladnoga godišnjeg doba te da se
osobito prenosi u bliskom kontaktnu među školskom djecom, pa podsjeća
na važnost redovitog pranja ruku.
Hepatitis B (40) i hepatitis C (20) kreću se u okvirima uobičajenim
za te bolesti, koje dr. Aleraj ocjenjuje sporadičnim, i razmjerno su
niske učestalosti.
Od tuberkuloze je u tri mjeseca registrirano oko 360 oboljelih, što
je standardni intezitet. Opći trend tuberkuloze jest blago uzmicanje s
uobičajenim oscilacijama unutar promatranih razdoblja.
Pozornost javnosti privukla je pojava legionarske bolesti, iako je u
ovom razdoblju (rujan) oboljela samo jedna osoba. Dr. Aleraj
objašnjava da je to nova i razmjerno nepoznata bolest, koja može biti
vrlo teška. Ne prenosi se među ljudima i najjasnije se izražava kao
upala pluća. Njezini uzročnici nalaze se svuda u okolišu, ali se pod
posebnim okolnostima, tamo gdje dulje stoji voda, osobito razmnože, te
postoji mogućnost da se njihovu udisaju izloži više osoba. Uobičajenim
mjerama dezinfekcije nepovoljne okolnosti mogu se uspješno otkloniti,
podsjeća dr. Aleraj.
Iako trovanje gljivama ne spada u zarazne bolesti, statistika je
uočila 42 slučaja, od kojih 37 u listopadu.
Statistička izvješća Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo raspolažu
podatkom od pet novootrivenih slučajeva oboljelih od Aidsa, te osam
slučajeva siflisa u Hrvatskoj. U taj podatak nije uvrštena pojava
sifilisa na osječkom području o kojoj su pisali neki listovi. Dr.
Aleraj objašnjava da ta epidemija nije posve obrađena, ali da je,
prema nesluženim informacijama, dokazano oboljelih znatno manje nego
što se dosad sumnjalo.
(Hina) li mc
271450 MET oct 95