ZAGREB, 25. siječnja (Hina) - U povodu obljetnice smrti zadnje bosanske kraljice blažene Katarine Kotromanić večeras su u Zagrebu misu za napaćenu Bosnu služili prognani svećenici bosanskih župa, a predvodio ju je pomoćni biskup
zagrebački msgr. Marko Culej.
ZAGREB, 25. siječnja (Hina) - U povodu obljetnice smrti zadnje
bosanske kraljice blažene Katarine Kotromanić večeras su u Zagrebu
misu za napaćenu Bosnu služili prognani svećenici bosanskih župa, a
predvodio ju je pomoćni biskup zagrebački msgr. Marko Culej.#L#
U novozagrebačkoj crkvi sv. Križa brojnim vjernicima izbjeglicama iz
Bosne i Hercegovine prigodno se obratio provincijal Bosne Srebrene fra
Petar Anđelović. Pozvao je sve da se, moleći za Bosnu, sjete blažene
Katarine koja je umrla u progonstvu u Rimu, na glasu svetosti 25.
listopada 1478.
Provincijal bosankih franjevaca naglasio je da domovina izbjeglica
danas ima dosta i prijetelja i neprijatelja. "Ali ni neprijatelji ne
mogu toliko naštetiti, ni prijetalji pomoći koliko sami sebi moramo
pomoći. Okupljanjem, razmišljanjem i molitvom učrvrstimo u sebi vjeru
i želju da spasimo našu Bosnu i vratimo se u nju i budemo svoji na
svome", zavijestio je fra Petar Anđelović.
Vjernost imenu Kristovu pribavlja mnoge teškoće, pa i one
prognaničkog života, ali onaj tko ustraje, bit će spašen, srž je
propovijedi msgr. Culeja. Bl. Katarina je također bila prognana zbog
svojega kršćanskog imena i umrla je u progonstvu. Unatoč svemu ostala
je u dragoj uspomeni zbog svoje dobrote. "Ona je poziv i primjer svima
kako živa vjera daje nadu da se izdrži neizdrživo", kazao je msgr.
Culej.
Blažena Katarina zadnja je zakonita bosanska kraljica na
višestoljetnom prijestolju Kotromanića. Loza Kotromanića vladala je
srednjovjekovnom Bosnom od oko 1250. (prvi poznati ban Prijezda I.
oko 1250.-87.) - čiji ban Tvrtko (1353.-91.) postaje kraljem 1377. -
do pada Bosne i pogubljenjem zadnjeg Kotromanića Stjepana Tomaševića
1461.-63.
Rođena je oko 1424. kao kći Hercega Stjepana Kosače i njegove žene
Jelene. Vjenčala se s bosanskim kraljem Stjepanom Tomašem u svibnju
1446. Kad je Stjepšan Tomašević naslijedio Stjepana Tomaša, Katarina
je zadržala naslov bosanske kraljice. U vrijeme pada Bosne pod
Otomansko Carstvo, kraljica Katarina je izbjegla u Dubrovnik, pa u
Rim.
Pet dana prije smrti ostavila je oporuku u kojoj moli Papu Siksta IV.
da preda kraljevstvo sinu Sigismundu koji je u turskom roblju, ako se
on vrati na kršćanstvo. Ako se Sigismund ne vrati, moli Papu da preda
prijestolje kćeri Katarini, ako se ona vrati na kršćanstvo. Ako i to
ne bude moguće, blažena je Katarina kao treću mogućnost navela da
naslov bosanskog kraljevstva ostane u ovlasti Svete stolice, te da
Sveta stolica odluči o njegovoj sudbini.
Kraljica Katarina umrla je na današnji dan 1478. i pokopana u rimskoj
crkvi Aracoeli, o čemu i danas svjedoči nadgrobna ploča.
(Hinas) li mc
252134 MET oct 95