ZAGREB, 25. listopada (Hina) WASHINGTON - Početak mirovnih pregovora između predsjednika Hrvatske, BiH i Srbije u Sjedinjenim Državama odgođen je za jedan dan, odnosno za 1. studenoga, zbog toga što će se predsjednici dr. Franjo
Tuđman, Alija Izetbegović i Slobodan Milošević 31. listopada sastati u Moskvi s ruskim predsjednikom Borisom Jeljcinom, izvijestile su svjetske novinske agencije prenoseći izjave dužnosnika američkog State Departmenta. Jedan od dužnosnika, koji je tražio da ostane neimenovan, kazao je kako će susret u Moskvi biti iskorišten da bi predsjednik Jeljcin iskazao svoju podršku mirovnom procesu, što, po njegovim riječima, Sjedinjene Države pozdravljaju. Na tom će sastanku "predsjednik Jeljcin osobno podržati mirovni proces i osobno obvezati Rusiju na nastavak napora za promicanje tog procesa", precizirao je američki dužnosnik. "Vjerujemo da je to vrlo pozitivan korak", dodao je. O održavanju moskovskog sastanka u ponedjeljak su u New Yorku razgovarali američki predsjednik Bill Clintom i ruski predsjednik Jeljcin, navedeno je iz istih izvora. MOSKVA - Rusko ministarstvo vanjskih poslova potvrdilo je danas poslijepodne da će se 31. listopada u Moskvi predsjednici Hrvatske, BiH i Srbije sastati s ruskim predsjednikom Borisom Jeljcinom, zbog čega će početak mirovnih pregovora o BiH u Sjedinjenim Državama biti pomaknut za jedan dan, odnosno za 1. studenoga. Predsjednici Hrvatske, BiH i Srbije, dr. Franjo Tuđman, Alija Izetbegović i Slobodan Milošević sastat će se
ZAGREB, 25. listopada (Hina)
WASHINGTON - Početak mirovnih pregovora između predsjednika Hrvatske,
BiH i Srbije u Sjedinjenim Državama odgođen je za jedan dan, odnosno
za 1. studenoga, zbog toga što će se predsjednici dr. Franjo Tuđman,
Alija Izetbegović i Slobodan Milošević 31. listopada sastati u Moskvi
s ruskim predsjednikom Borisom Jeljcinom, izvijestile su svjetske
novinske agencije prenoseći izjave dužnosnika američkog State
Departmenta.
Jedan od dužnosnika, koji je tražio da ostane neimenovan, kazao je
kako će susret u Moskvi biti iskorišten da bi predsjednik Jeljcin
iskazao svoju podršku mirovnom procesu, što, po njegovim riječima,
Sjedinjene Države pozdravljaju.
Na tom će sastanku "predsjednik Jeljcin osobno podržati mirovni
proces i osobno obvezati Rusiju na nastavak napora za promicanje tog
procesa", precizirao je američki dužnosnik. "Vjerujemo da je to vrlo
pozitivan korak", dodao je.
O održavanju moskovskog sastanka u ponedjeljak su u New Yorku
razgovarali američki predsjednik Bill Clintom i ruski predsjednik
Jeljcin, navedeno je iz istih izvora.
MOSKVA - Rusko ministarstvo vanjskih poslova potvrdilo je danas
poslijepodne da će se 31. listopada u Moskvi predsjednici Hrvatske,
BiH i Srbije sastati s ruskim predsjednikom Borisom Jeljcinom, zbog
čega će početak mirovnih pregovora o BiH u Sjedinjenim Državama biti
pomaknut za jedan dan, odnosno za 1. studenoga.
Predsjednici Hrvatske, BiH i Srbije, dr. Franjo Tuđman, Alija
Izetbegović i Slobodan Milošević sastat će se 31. listopada u Moskvi s
ruskim predsjednikom Borisom Jeljcinom, izjavio je glasnogovornik
ministarstva Grigorij Karasin.
WASHINGTON - Ruski predsjednik Boris Jeljcin sastat će se u utorak 31.
listopada u Moskvi s predsjednicima Hrvatske, BiH i Srbije iskazujući
time potporu predstojećim mirovnim pregovorima, izjavio je u srijedu
američki državni tajnik Warren Christopher (Voren Kristofer). #L#
"Pozdravljamo ovu rusku inicijativu, jer ona pokazuje da je ruski
predsjednik spreman surađivati sa SAD-om", rekao je Christopher,
dodajući kako je Jeljcin u razgovoru s Clintonom u ponedjeljak obećao
da će Rusija nastaviti zajedno sa SAD-om promicati mirno rješenje
krize na prostoru bivše Jugoslavije.
"To nije pregovarački sastanak", istaknuo je Christopher, nazivajući
ga jednodnevnim sastanakom na vrhu. SAD će na tom susretu
predstavljati američki veleposlanik u Rusiji Thomas Pickering
(Pikering).
Mirovni pregovori o Bosni i Hercegovini započet će u srijedu 1.
studenog u zrakoplovnoj bazi Wright-Patterson u Daytonu, američka
savezna država Ohio.
PARIZ - Svečanom plenarnom sjednicom koja je započela u 10.00 sati
danas je otvoreno 28. zasjedanje Glavne skupštine Organizacije
ujedinjenih naroda za prosvjetu, znanost i kulturu (UNESCO),
izvijestilo je iz Stalno izaslanstvo Republike Hrvatske pri UNESCO-u.
Tako se ispred zgrade UNESCO-ova sjedišta u Parizu hrvatska zastava
drugi put zavijorila zajedno sa zastavama svih drugih država članica
te organizacije otkako je na prošloj, 27. sjednici održanoj 1993.
godine prvi put svečano unesena u plenarnu dvoranu. #L#
Zasjedanje je otvorio dosadašnji predsjednik Glavne skupštine g.
Ahmed Saleh Sayyad (Jemen), kojega će na mjestu predsjednika ove
godine zamijeniti g. Torben Krogh (Danska). G. Ssyyad nazvao je ovo
zasjedanje povijesnim - ponajprije zbog pedesete obljetnice koju ove
godine slave kako Organizacija ujedinjenih naroda tako i UNESCO kao
njezina specijalizirana agencija.
Delegate sve 184 države članice pozdravili su također gđa Attiya
Inayatullah (Pakistan), predsjednica Izvršnog vijeća UNESCO-a, i
glavni ravnatelj Organizacije g. Federico Mayor (Španjolska). U svojim
su govorima istaknuli važnu ulogu koju je UNESCO tijekom pedeset
godina svojega postojanja odigrao u naporima svjetske zajednice za
međusobnim približavanjem, upoznavanjem i povezivanjem naroda, kultura
i civilizacija. No nije im nedostajalo kritičnog uvida u to da narodi
svijeta, unatoč svim svojim nastojanjima, još nisu uspjeli ostvariti
temeljna načela zacrtana u poveljama UN-a i UNESCO-a. Nastavak borbe
za svijet ravnopravnosti, tolerancije i mira ostaje primarna zadaća
intelektualne organizacije kakva je UNESCO, koja mora nastaviti s
građenjem bedema mira u glavama ljudi - upravo ondje gdje se začinju
ideje rata i nasilja.
Na otvorenju 28. sjednice zasjedanja Glavne skupštine u hrvatskome
izaslanstvu bili su dr. Zdenko Kovač, zamjenik ministra znanosti i
tehnologije, gđa Vesna Girardi-Jurkić, veleposlanica pri UNESCO-u,
akademik Ivan Supičić, predsjednik Hrvatske komisije za suradnju s
UNESCO-om, i g. Dražen Karaman, prvi tajnik Misije RH pri UNESCO-u. U
svojstvu vođe hrvatskog izaslanstva, g. Kovač obratit će se Glavnoj
skupštini govorom u petak, 27. listopada. Istoga dana navečer hrvatsko
će izaslanstvo biti nazočno na primanju što ga povodom zasjedanja Glavne
skupštine UNESCO-a priređuju g. Francois Bayrou, francuski ministar
prosvjete i ministar vanjskih poslova Francuske g. Herve de Charette.
MADRID - Oporbene stranke u španjolskom parlamentu u srijedu su
odbacile prijedlog proračuna za 1996. godinu koji je predložila
manjinska socijalistička vlada premijera Felipea Gonzaleza. #L#
Za prijedlog proračuna glasovali su samo socijalisti dok su se sve
oporbene stranke glasale izjasnile protiv njega, tako da je prijedlog
odbačen sa 183 glasa "protiv", nasuprot 150 "za". Donji dom
španjolskog parlamenta ima 350 zastupničkih mjesta.
Oporbene stranke su najavile odbacivanje prijedloga proračuna kao
simbolično izglasavanje nepovjerenja Gonzalezu i njegovoj vladi te su
od španjolskog premijera zatražili da organizira izbore prije ožujka
1996. godine kao što je predviđeno.
Gonzalez je na konferenciji za novinstvo izjavio kako će izbori ipak
biti održani prema planu u ožujku 1996. godine.
BRUXELLES - Glavni tajnik Zapadnoeuropske unije (WEU) Portugalac Jose
Cutileiro boravit će će u četvrtak i petak u službenom posjetu
Francuskoj u trenutku kada ta marginalizirana europska obrambena
oganizacija traži svoje mjesto u mirovnom procesu u Bosni i
Hercegovini. #L#
Cutileiro će se u petak sastati s francuskim predsjednikom Jacquesom
Chiracom, a u četvrtak s ministrom vanjskih poslova Herve de
Charettom.
"Očekujemo da nam vlade kažu koja bi mogla biti naša uloga u mirovnom
procesu" u Bosni i Hercegovini, izjavio je jedan diplomat WEU.
Uz NATO koji je nadležan za provedbu mirovnog sporazuma i EU kojoj je
povjerena obnova ratom postradalih područja, za WEU, kao organizaciju
bez stalnih vojnih kapaciteta na raspolaganju, preostaje malo prostora
za uključenje u završnu fazu mirovnog procesa.
Dosadašnji angažman WEU u regiji svodi se na nekoliko brodova koji u
Jadranu sudjeluju u pomorskoj blokadi tzv. SRJ i na misiju carinske
kontrole na Dunavu.
PARIZ - Francuski ministar pravosuđa Jacques Tourbon (Žak Turbon) na
današnjoj je sjednici vlade zatražio jačanje zakonodavnog
antiterorističkog arsenala, kao i strože kazne za osobe koje napadnu
pripadnike snaga reda. #L#
Zakonski prijedlog predviđa nadopunjavanje popisa prekršaja
okarakteriziranih kao "teroristička djelovanja" u kaznenom zakoniku,
što će dovesti do strožih zatvorskih kazni za počitelje prekršaja.
Kada bude prihvaćen u parlamentu, novi zakon će dozvoliti i izvođenje
noćnih premetačina zbog terorističkog djelovanja, što je do sada bilo
moguće jedino zbog posjedovanja droge.
PARIZ - Peti "trilateralni" sastanak Njemačke, Francuske i Poljske
održat će se u četvrtak u Parizu kako bi se odagnale sumnje o
eventualnim oklijevanjima glede proširenja Europske unije na istok,
priopćilo je u srijedu francusko ministarstvo vanjskih poslova. #L#
Francuska namjerava dati snažan signal Poljskoj i preko nje svim
zemljama središnje i istočne Europe (PECO) o namjeri Pariza da proširi
EU na istok Europe, izjavio je glasnogovornik francuskog ministarstva
vanjskih poslova Jacques Rummelhadt.
Na tom sastanku na razini šefova diplomacija triju zemalja trebalo bi
biti riječi i problemu Bosne i Hercegovine te partnerstvu NATO-a s
Rusijom i Ukrajinom.
SIRTA - Libijski vođa Muamer Gadafi najavio je u srijedu da će
zaustaviti protjerivanje Palestinaca iz Libije na tri do šest mjeseci,
inzistirajući istodobno na "pravu povratka svih palestinskih
izbjeglica Palestinu". #L#
"Mi zahtijevamo povratak Palestinaca u Palestinu, ratom ili mirnim
putem. Svijet mora izabrati. Oni će se vratiti ili s maslinovom
grančicom u ruci ili s puškom", rekao je Gadafi na konferenciji za
novinstvo.
Unatoč arapskim prosvjedima Gadafi je naredio protjerivanje oko
30.000 Palestinaca koji žive u Libiji, iskazujući tim postupkom
nezadovoljstvo zbog mirovnog sporazuma između Izraela i PLO-a.
Stotine Palestinaca smješteno je u teškim uvjetima u pustinjskim
logorima uz egipatsku granicu, dok su drugi brodovima upućeni preko
Sredozemnog mora.
(Hina) dh dh
251810 MET oct 95