PREGLED ZNAČAJNIJIH DOGAĐAJA IZ VANJSKE POLITIKE

ZAGREB, 24. listopada (Hina) NEW YORK - Hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman istaknuo je u utorak u New Yorku da bi međunarodni čimbenici trebali ne samo doći do rješenja za BiH na predstojećim posrednim pregovorima u Ohiu, nego ga, ako treba, i nametnuti onima koji ga ne bi htjeli prihvatiti. Hrvatska je strana, na razgovoru s američkim predsjednikom Billom Clintonom i predsjednikom Predsjedništva BiH Alijom Izetbegovićem, izložila da bi "u interesu, ne samo strana koje su uključene direktno u rat, nego i u interesu mira i Europe, Sjedinjene Države i glavni međunarodni čimbenici trebali naći rješenje za biH u okviru razgovora u Ohiu, pa ako treba i nametnuti mir onima koji ga ne bi htjeli prihvatiti", izjavio je pred odlazak iz Sjedinjenih Država hrvatski predsjednik. "To se sa angažiranjem NATO snaga, i u tom okviru snaga Sjedinjenih Država, može postići", istaknuo je predsjednik Tuđman. "Ponovio sam predsjedniku Clintonu i američkoj delegaciji da je Hrvatska, usprkos zahtjevima hrvatske javnosti i 120.000 prognanika da ubrzamo oslobađanje istočne Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema sa Vukovarom kao simbolom hrvatskog stradanja i hrvatskog otpora, odustala od svih drugih akcija dok traju mirovni pregovori i da želi postići mirno rješenje, bilo izravnim razgovorima sa lokalnim Srbima, bilo u okviru pregovora u Ohiu", kazao je predsjednik Tuđman. Po riječima hrvatskog predsjednika, Clinton je pokazao razumijevanje za takvo stanovište. "Ponovio sam hrvatsko gledište da ćemo mi, ukoliko ti napori za mirno rješenje ne bi donijeli ploda, morati poduzeti druge korake". Po riječima hrvatskog predsjednika, američka je strana pokazala namjeru da dovede predstojeće pregovore o BiH do uspjeha. Boravak u New Yorku bio je prilika i za održavanje trilateralnog susreta s predsjednicima Turske i BiH Sulejmanom Demirelom i Alijom Izetbegovićem te za razgovore sa češkim predsjednikom Vaclavom havelom i zamjenikom makedonskog predsjednika Stojanom Andovim, kao i sa šefovima izaslanstava Njemačke Klausom Kinkelom i Irana Ali Akbarom Velajatijem, rekao je predsjednik Tuđman. Govor na obilježavanju 50. obljetnice UN-a, koji je naišao na odobravanje, bio je prilog razmišljanjima o problemima suvremenog svijeta. Upitan o bliskosti stajališta Hrvatske i BiH o mirovnom paketu, predsjednik Tuđman je kazao da ima "zajedničkih gledanja, ali i razlika". "To je došlo do izražaja u izlaganju gospodina Izetbegovića, koji je govorio i o stanovitim teškoćama u oživotvorenju Federacije, na što sam je odgovorio da je ipak bitno da je poslije Washingtonskih sporazuma i sporazuma o Federaciji došlo do prekida neprijateljstava između muslimanskog i hrvatskog naroda", rekao je hrvatski predsjednik. "Detalje treba rješavati u interesu obaju naroda", poručio je predsjednik Tuđman. NEW YORK - Pitanje hrvatskih izbora na području BiH razjašnjeno je na sastanku ministara vanjskih poslova Hrvatske i BiH Mate Granića i Muhameda Šaćirbeja u utorak u New Yorku. "Hrvatska strana kazala je da je cilj izbornog zakona omogućiti svim Hrvatima s hrvatskim državljanstvom glasovanje", kazao je Granić dodajući da slični modeli postoje u svijetu, primjerice u Francuskoj. "To neće dovesti ni do kakvih drugih problema u funkcioniranju Federacije, nego upravo do njezina jačanja", istaknuo je hrvatski ministar vanjskih poslova. NEW YORK - Predsjednici Hrvatske, BiH i Turske dr. Franjo Tuđman, Alija Izetbegović i Sulejman Demirel podržali su u ponedjeljak u New Yorku napore međunarodne zajednice za postizanje mirnog rješenja u BiH, a posebice američku inicijativu koja je dovela do posrednih pregovora krajem mjeseca u SAD-u. U Deklaraciji, objavljenoj nakon sastanka trojice predsjednika, ističe se da ponovno pružaju potporu neovisnosti, suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH te potporu pluralističkom i demokratskom društvu tri naroda i drugih u BiH. Trojica predsjednika izrazila su duboku zabrinutost nastavkom okupacije istočne Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema i pozvala su na brzo i mirno rješenje tog pitanja. ZUERICH - Predsjednik hrvatske Vlade Nikica Valentić boravio je u utorak u Zuerichu (Cirih), gdje je razgovarao s članovima Upravnog odbora UBS-a najveće švicarske banke i jedne od najjačih komercijalnih novčarskih ustanova u svijetu. Tijekom razgovora u sjedištu UBS-a u Zuerichu, obje strane su istaknule zadovoljstvo dugogodišnjom i plodonosnom financijskom suradnjom. Razmatrani su daljnji zajednički poslovni aranžmani, osobito mogućnosti UBS-a u kreditiranju hrvatskih projekata u brodogradnji i naftnoj industriji. BUDIMPEŠTA - U Mađarskoj se privode kraju pripreme za glasovanje hrvatskih državljana, koje će se održati u nedjelju 29. listopada, priopćeno je u utorak u veleposlanstvu Republike Hrvatske u Budimpešti. S Izbornom komisijom Republike Hrvatske dogovoreno je da se glasovanje održi na četiri mjesta u Mađarskoj: u veleposlanstvu Republike Hrvatske u Budimpešti, Hrvatskom klubu "August Šenoa" u Pečuhu, Domu kulture u Šiklošu te izbjegličkoj školi u Mohaču. Za ta je mjesta dobiven i pristanak mađarskih vlasti. NEW YORK - Američki predsjednik Bill Clinton (Bil Klinton) u utorak je odbacio prijedlog republikanskog senatora Boba Dolea (Bob Doul) da se srbijanskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću zabrani dolazak u SAD, gdje bi trebao sudjelovati u mirovnim pregovorima o BiH, objasnivši kako smatra da bi to potkopalo mirovni proces. Dole je prošli tjedan predložio da Washington ne izda vizu Miloševiću za dolazak u SAD, optuživši ga da je "najodgovorniji za etničko čišćenje" u Bosni. Clinton je na novinarsko pitanje o Doleovom prijedlogu odgovorio kako "nitko u SAD ne bi trebao učiniti ništa što bi potkopalo izglede da se ovaj strašni rat privede kraju". WASHINGTON - Ministri obrane SAD i Rusije William Perry (Vilijam Peri) i Pavel Gračev sastat će se u četvrtak u Pentagonu, priopćeno je u utorak iz američkog ministarstva obrane. Perry i Gračev će tijekom sastanka razgovarati o sudjelovanju ruskih postrojbi u snagama NATO-a za provedbu mirovnog sporazuma u BiH, priopćio je glasnogovornik Pentagona potpukovnik Lee Hockman (Li Hokmen). Dva ministra obrane će u petak otputovati u Kansas (Kanzas) gdje će promatrati zajedničku vježbu ruskih i američkih vojnika, dodao je glasnogovornik. KUALA LUMPUR - Malezija će idućeg tjedna poslati u BiH bataljun od 971 vojnika, izjavio je u utorak malezijski ministar obrane Sied Hamid Albar. Taj bataljun bi zajedno sa snagama NATO-a trebao sudjelovati u provođenju mirovnog sporazuma u BiH, dodao je malezijski ministar. Za tu ulogu malezijski će vojnici biti opremljeni odgovarajućom opremom i oružjem, rekao je Albar novinarima u Ipohu, oko 200 kilometara sjeverno od Kuala Lumpura. Malezijski bataljun koji se trenutno nalazi u BiH, a u kojemu je 1.533 vojnika, uskoro će biti vraćen u Maleziju. LONDON - Britanska vlada "želi da Rusi budu uključeni" u mirovne snage u BiH, ali ocjenjuje "potrebnim" da NATO zadrži zapovjedništvo, izjavio je u utorak glasnogovornik Foreign Officea. "Jako nam je stalo da Rusi budu uključeni, ali smo istodobno mišljenja kako je potrebno da NATO zadrži zapovjedništvo i kontrolu", rekao je glasnogovornik, priznajući - da će to biti "poteškoća". Rješenje ovisi o "vojnicima koji moraju imati ideje", a i London se "nada da će to biti riješeno" na sljedećem sastanku ruskog i američkog ministra obrane Pavela Gračeva i Williama Perryja, koji bi se ovaj tjedan trebao održati u Sjedinjenim Državama. ZAGREB - Ministar u Vladi i predstojnik vladina Ureda za prognanike i izbjeglice prof. dr. Adalbert Rebić primio je u utorak poruku Egipatske humanitarne organizacije u Zagrebu (Human Relief Agency-Egypt) u kojoj se osuđuje nedavni teroristički čin počinjen u Rijeci, priopćeno je danas iz Odjela za izvješćivanje pri vladinom Uredu za prognanike i izbjeglice. "Najenergičnije osuđujemo zločinački čin koji se dogodio u Rijeci - uperen protiv nedužnog pučanstva", stoji u poruci upućenoj predstojniku Rebiću. DEN HAAG - Prvo međunarodno suđenje za ratne zločine od suđenja u Nuernbergu 1945. godine odgođeno je do polovice sljedeće godine, jer su branitelji bosanskog Srbina Duška Tadića u utorak izjavili da im za pripremu odgovarajuće obrane nedostaje vremena i novaca. Mihail Vladimirov, branitelj Tadića koji je optužen za ubojstva, silovanja i mučenja u logoru Omarska, Međunarodnom sudu UN-a za ratne zločine počinjene u bivšoj Jugoslaviji (ICTY) priopćio je da njegov klijent neće imati pravedno suđenje ako se ne osigura još novaca za pripremu obrane. Tužiteljev ured je imao razumijevanja za probleme obrane te je odlučio da eventualni početak suđenja bude 6. svibnja 1996., o čemu će Sud ponovno odlučivati u siječnju. Prije se očekivalo da će suđenje Tadiću početi u studenome. MADRID - U Madridu je u utorak nastavljen rad sastanka skupine 22 zemlje "Prijatelja Federacije BiH" na kojem sudjeluju i predstavnici međunarodnih organizacija koje se bave pitanjem Federacije. Osnovna je svrha sastanka pružiti potporu provođenju u djelo dosadašnjih sporazuma i dogovora o Federaciji Bosne i Hercegovine, počevši od Washingtonskih sporazuma i Splitske deklaracije pa do dogovora Zubak-Izetbegović u Jablanici i dogovora Zubak-Ganić u Fojnici. Skup organizira Španjolska u svojstvu predsjedavajućeg Europske unije te je današnji plenarni sastanak otvorio španjolski ministar vanjskih poslova Javier Solana koji je istaknuo privrženost Europske unije projektu Federacije BiH i naglasio najveću zainteresiranost svih nazočnih za što brže zaživljavanje federalnih organa i institucija. Federacija BiH na sastanku je zastupljena na najvišoj razini - u izaslanstvu se nalaze predsjednik Krešimir Zubak, potpredsjednik Ejup Ganić, predsjednik Vlade Haris Silajdžić i potpredsjednik Jadranko Prlić. Izaslanstvo Republike Hrvatske predvodi zamjenik ministra vanjskih poslova dr. Ivo Sanader uz kojeg je hrvatski veleposlanik u Madridu Sergej Morsan te pomoćnik ministra vanjskih poslova Hido Biščević. U svom izlaganju koje je uslijedilo odmah nakon izlaganja predstavnika Federacije dr. Sanader je iznio stajalište Republike Hrvatske prema Federaciji BiH. Kao potpisnica Washingtonskih sporazuma Republika Hrvatska daje stratešku važnost potpunom zaživljavanju Federacije kao preduvjeta za ostvarenje nacionalnih prava Hrvata i Bošnjaka - Muslimana kao i za njihovu ravnopravnost. WASHINGTON - Američki je Senat u utorak prihvatio plan zakona o premještaju američkog veleposlanstva trenutačno smještenog u Tel Avivu, u Jeruzalemu, unatoč protivljenju Clintonove administracije koja u tome vidi prepreku mirovnome procesu. Premještaj veleposlanstva predviđen je najkasnije za svibanj 1999. godine. Od 100 senatora 93 su glasovala za, a petorica protiv. Tekstom plana zakona koji Zastupnički dom tek treba prihvatiti, a potpisati predsjednik Clinton koji, pak, može uložiti svoj veto, predviđeno je da se američko veleposlanstvo premjesti u Jeruzalem prije 31. svibnja 1999. godine. (Hina) rb 250006 MET oct 95