PREGLED RUSKE POLITIČKE SCENE

Nadnaslov: Činjenica da još nisu uspostavljene koalicije među mnogobrojnim strankama dodatno zbunjuje ruske glasače koji ne mogu razlučiti lijeve od desnih, demokrate od komunista. Naslov: Koje stranke imaju izglede za ulazak u ruski parlament? Podnaslov: Izbori za šesti saziv državne Dume, dogovoreni za 17. prosinca ove godine, političkim su strankama više test za predsjedničke izbore, što će se održati sredinom iduće godine. Ruski Ustav, naime, ne predviđa da stranka ili koalicija koja pobjedi na izborima ustroji i vladu. ZAGREB, 23. listopada (Hina - Vladimir Lulić) - Do isteka roka u nedjelju u ponoć, 43 političke stranke i koalicijske skupine uspjele su sakupiti 200 tisuća potpisa u najmanje 15, od ukupno 89, administrativnih dijelova Ruske Federacije, čime su uvrštene među kandidate na parlamentarnim izborima što će se održati 17. prosinca. #L# Za 225 zastupničkih mjesta buduće Dume (donjeg doma), koji će se birati razmjernim sustavom, kandidate je istaknulo 69 pokreta i koalicija. Drugih 225 zastupnika bit će birano u jednomandatnim jedinicama, većinskim sustavom, i njihova lista kandidata bit će gotova 27. listopada. Osam lista već je službeno potvrđeno, a izborna se komisija o ostalima mora izjasniti do 2. studenoga, nakon provjere vjerodostojnosti potpisa. Osam dosad prihvaćenih lista pripadaju: Komunističkoj stranci Rusije, Kongresu ruskih zajednica, Liberalno-demokratskoj stranci Rusije, Ženama Rusije, Poljoprivrednoj stranci, Bloku Ivana Ribkina, stranci Naš dom - Rusija, Sindikatima i industrijalcima Rusije poznatima pod nazivom Udruga rada. Promatrači predviđaju da će 10 do 12 stranaka uspjeti preći prag od pet posto potreban za ulazak u parlament. Novinska ispitivanja javnog mišljenja prognoziraju da će na izbore sigurno izići četvrtina od 100 milijuna potencijalnih birača. Isti je postotak onih koji su sigurni da neće izići na izbore, onih koji nisu sigurni ali misle da neće glasovati, te onih koji nisu sigurni ali misle da će izići na izbore. Željom stranaka da dobiju povjerenje tih tridesetak milijuna glasača - ako se pribroji dio onih neodlučnih - obilato se koriste elektronički mediji koji naplaćuju goleme iznose za predizbornu promičbu. Tako se minuta tv-reklame plaća 10 tisuća američkih dolara, a ako se ona emitira u udarnom terminu ili tijekom neke od najgledanijih emisija - i do 30 tisuća dolara. Radijska su reklame nešto jeftinije. Cijene se kreću od 1.500 do 3.000 američkih dolara. Međunaslov: Tko su prva jedanaestorica ruske političke scene ? U Rusiji je danas registrirano sedamdesetak političkih stranaka. Razlog tom broju jest sličnost njihovih političkih programa, koji u sebi sadrže populističke osobine. Velika je i doza liderstva kod stranaka, koje se obično temelji na karizmi predsjednika. Stranke su uglavnom nastale ove godine iz predizbornih blokova ustrojenih pred parlamentarne izbore održane u prosincu godine 1993. Izgrađene su 'odozgo', to jest najčešće su organizacije stranačkih vrhova i ne podliježu temeljnim kriterijima organiziranja i djelovanja zapadnoeuropskih političkih stranaka. - Naš dom Rusija (NDR) stranka je sadašnjega ruskog premijera Viktora Černomirdina i osnovana je 12. svibnja ove godine. S obzirom na veliki ugled što ga Černomirdin ima u Rusiji i na društvene snage koje je podupiru, NDR smatraju jednim od mogućih pobjednika na izborima. Stranka je sastavljena od cijele vertikale ruske izvršne vlasti: od predsjednika i prvog potpredsjednika vlade te nekoliko drugih ministara na saveznoj razini, preko predsjednika republika (Tatarstana, Baškirije i Osetije) do guvernera nekih ruskih regija i gradonačelnika Moskve i Petrograda. Potporu stranci daje i veliki ruski kapital - kolektivni članovi su Savez naftnih industrijalaca Rusije, Gasprom te automobilski divovi AvtoVaz i KamAz. Tu je i moćna potpora najvećih ruskih banaka - Inkombank, Imperial, Oneksim, Ruski kredit i druge. Kolektivni član stranke su dva krila sadašnje državne Dume - 'PRES' Sergeja Šahraja i 'Stabilnost' Alekseja Aleksandrova. Udruživanje s NDR-om najavila je i Stranka ruskih industrijalaca Vladimira Ščerbakova i Arkadija Volskog. Ideja o stranci nastala je u krugu predsjednika Jeljcina pa Černomirdin, i pored spekulacija nekih promatrača koji to pokušavaju dovesti u sumnju, zasad ima svu njegovu potporu. Černomirdin je nedavno javno odustao od kandidature za predsjedničke izbore. - Poljoprivredna stranka (APR) jedna je od najstarijih u Rusiji - osnovana je pred izbore godine 1993. Vodi je Mihail Lapšin. Stranka je predstavnik seoskih načelnika (od direktora sovhoza i kolhoza nadole), koju podupiru, zbog još napola feudalnih odnosa u nekim krajevima Rusije, i sami seljaci. Izborni blok istog naziva čine još Agrarni savez Rusije i Sindikat zaposlenih u seoskome sektoru, koji zajedno broje gotovo 20 milijuna (napola prisilnih) članova, zbog čega stranka i ima jaku moć lobiranja. Na prošlim izborima dobili su osam posto glasova, koliko ih zbog stabilna biračkog tijela najvjerojatnije očekuje i ove godine. - Žene Rusije (ŽR) je stranka koju vodi Ekaterina Lahova (imaju i potpredsjednicu Dume Alevtinu Fedulovu). Nastala je iz predizbornog bloka istog imena i isključiva je predstavnica žena. Na prošlim je izborima dobila osam posto glasova, a na ovim se očekuje da bi mogla dobiti i više. - Kongres ruskih zajednica (KRO) stranka je koja želi zastupati interese Rusa koji su ostali izvan ruskih granica nakon raspada SSSR-a. Pozornost političke javnosti privlači nakon što joj predsjednikom postaje Jurij Skokov, bivši tajnik Vijeća za nacionalnu sigurnost i nekadašnji najbliži Jeljcinov suradnik, a potpredsjednikom karizmatični general Aleksandar Lebed, kojeg prognozeri također smatraju mogućim pobjednikom na predsjedničkim izborima. KRO će najvjerojatnije ući u Dumu. - Komunistička partija Rusije (KPR), koju vodi Genadij Zjuganov, proglašava se legalnom nasljednicom sovjetske komunističke partije. Jedan od temeljnih dokaza za to joj je članstvo od 500 do 600 tisuća ljudi. Njezino socijalno uporište u prvom su redu 'poniženi' ljudi koji su gospodarskom reformom i raspadom SSSR-a ostali na marginama društva i ne mogu se nikako uklopiti u novu rusku realnost. Stranku i njezine poklonike resi snažno protuvladino raspoloženje potkrijepljeno isto takvim domoljubno-nacionalističkim tonom (koji se s vremena na vrijeme pretvara u čistu nostalgiju za nekadašnjim SSSR-om). Komunisti su pretprošle godine dobili 12,5 posto glasova i četvrta su najmoćnija politička skupina u Dumi. KPR-u se prema velikom broju prognoza smiješi izborna pobjeda. - Liberalno-demokratsku stranku Rusije (LPDR) vodi Vladimir Volfovič Žirinovski. Ona je uz komuniste najstarija (osnovana u travnju 1990.) i najkonzervativnija stranka. Pobjednica je parlamentarnih izbora godine 1993. (dobila je 23 posto glasova na stranačkoj listi što joj je osiguralo 56 mjesta u Dumi). Taj uspjeh stranka duguje izvrsnom predizbornom nastupu samog Žirinovskog, jer u njoj, osim njega, nema ni jednog drugog poznatog imena. Stranci je u posljednje vrijeme opao 'rating' zbog 'cirkusantskih' istupa njezinih zastupnika, ali će i bez obzira na to najvjerojatnije biti jedna od moćnijih u Dumi. Iako zasad nisu službeno potvrđene njihove izborne liste, među ozbiljne kandidate na parlamentarnim izborima valja još ubrojiti sljedeće stranke: - Regije Rusije (RR) stranka je nastala u veljači ove godine na podlozi dumskog krila "Nova regionalna politika", koje je sa 65 zastupnika bilo drugo po snazi krilo u parlamentu. Postala je poznatom kada je, u skladu s tajnim kremaljskim planom, stranku poveo Ivan Ribkin, predsjednik državne Dume i danas jedan od najutjecajnih političara u Rusiji. Jeljcinov je plan bio da Černomirdin povede sve političke snage (i one društvene na koje se oslanjaju) na desnoj sredini, a Ribkin na lijevoj sredini. Time bi bila ostvarena parlamentarna ravnoteža i otpali bi ekstremi na ljevici i desnici. No, za Ribkina se zasad ne može reći da je ispunio svoj dio zadatka. - Demokatski izbor Rusija (DVR) stranka je bivšega ruskog premijera Egora (Jegor) Gajdara osnovana 12. lipnja 1994. Nastala je na temelju izbornog bloka iz prosinca godine 1993., koji je tada osvojio 76 mjesta u Dumi i ustrojio najsnažnije krilo u donjem domu parlamenta. Gajdar u prvom redu zastupa radikalne reformatore i uspješne poduzetnike. Čečenski rat je podijelio tu stranku. Jedan dio je podupirao Jeljcina a drugi nije, pa se ona kadrovski i organizacijski raspala. Tako je DVR od favorita na prošlim izborima postao stranka koja će biti zadovoljna ako pređe prag od pet posto. DVR-u se pridružila i Socijalno-demokratska stranka Aleksandra Jakovljeva, poznatog ideologa Gorbačovljeve perestrojke. - JABLOKO-Demokrataska alternativa osnovana je 5. siječnja ove godine, a podloga joj je izborni blok Jabloko (skraćenica od imena trojice prvaka - Javlinskoga, Boldina i Lukina). Stranka gradi svoj nastup na osobnoj karizmi svojega čelnika Grigorija Alekseeviča Javlinskog, uspješnog ruskog ekonomista, koji zagovara uspostavu tržišta i demokracije, ali za razliku od vlade predlaže radikalnije metode. Jabloko je na prošlim izborima dobila osam posto glasova, a na ovima se očekuje da će dobiti 10 posto. Javlinskom se prognozira i moguća pobjeda na predsjedničkim izborima. - Naprijed, Rusijo (VR) osnovana je 18. veljače ove godine za potrebe Borisa Fedorova (Fjedorov), bivšega ruskog ministra financija i jednog od najvećih kritičara vlade. Fedorov u svojoj stranci nema poznatih imena ali se oslanja na svoj ugled borca protiv inflacije i zagovornika radikalnih gospodarskih reformi. Igra na kartu velikodržavničkog govornika i domoljublja. Očekuje se da će stranka ući u parlament, ali da neće imati većeg utjecaja. - Socijal-patriotski pokret 'Država' (SPDD) osnovan je 2. travnja ove godine za potrebe Aleksandra Ruckoja, bivšega potpredsjednika Rusije, koji je listopada godine 1993. kao vođa otpora dijela zastupnika Vrhovnoga vijeća završio u zatvoru Lefortovu. Nakon amnestije u veljači ove godine vratio se politici. Ruckoj gradi promičbu na karizmi nekadašnjeg največeg Jelcinova protivnika te na sadašnjem populizmu, a zastupa iste one slojeve društva kao i komunisti, s time da svojoj politici dodaje izniman domoljubno-nacionalistički naboj. Očekuje se da bi 'Država' mogla igrati značajnu ulogu u budućem sazivu Dume. (Hina) vl fp 231304 MET oct 95