NEW YORK, 23.listopada (Hina/AP) - Iza velikog drvenog stola američke veleposlanice pri UN nalazi se plava kaciga pokrivena zelenom beretkom specijalnih jedinica, nagovještavajući time neki novi poredak stvari.
NEW YORK, 23.listopada (Hina/AP) - Iza velikog drvenog stola američke
veleposlanice pri UN nalazi se plava kaciga pokrivena zelenom beretkom
specijalnih jedinica, nagovještavajući time neki novi poredak stvari.
#L#
Madeleine Albright je kacigu dobila u Somaliji prije nego što su se
mirovne snage UN od tamo poniženo povukle. Beretka dolazi sa Haitija
gdje je američka vojska nadzirala mirnu promjenu vlasti.
Uspoređujući zbrku u Somaliji s uspjehom na Haitiju Washington sve
češće potiskuje ustranu UN i njegovoj ulozi svjetskog redara
pretpostavlja snage pod američkim nadzorom ostavljajući ponekad UN na
cjedilu.
Sve je započelo time što je američki Kongres odlučio smanjiti
astronomski visoke troškove održavanja mira kroz UN i zahtijeva velike
reforme unutar same organizacije.
Neki pobornici UN-a iza američkog neraspoloženja vide skrivene
motive.
Direktor britansko-američkog Security Information Councila Daniel
Plesch smatra da Washington zapravo želi oslabiti UN do mjere da
postane oruđe u rukama velikih sila. A one više nisu u množini.
U Washingtonu se mnogi pitaju koliko bi zapravo SAD trebale
surađivati s preostalih 184 zemlje članice UN o pitanjima sigurnosti.
Charles Lichenstein, zamjenik šefa američke misije pri UN od 1980. do
1984. godine kaže da je normalno što supersila kao što je Amerika ima
"kompleksan odnos" prema organizaciji poput UN.
"Da je UN postojao u doba Rimskog carstva Rimljani bi sigurno
pokušali u njem dominirati", primjećuje Lichtenstein.
Bez obzira na njezine motive politika jedine preostale supersile je
odlučujuća za budućnost UN-a.
Bivši finski ambasador pri UN Max Jakobson kaže da je u slijedećim
godinama najvažnija zadaća vodstva UN-a da uvjeri SAD da se ponovo
pridruži organizaciji.
Nakon raspada Sovjetskog Saveza Washington se priklonio stavu mnogih
očekujući od UN-a da djeluje kao svjetski policajac, koji je spreman
poslati svoje plave kacige bilo gdje u svijetu.
Nade i očekivanja su splasnuli nakon gorkih iskustava UN u BiH i
Somaliji, gdje je poginulo oko 300 'plavaca', uključujući i 42
Amerikanca koji su svoje živote izgubili u Somaliji.
"UN su imali prenapuhane ideje o tome što sve mogu učiniti a i drugi
su isto tako imali napuhane ideje o tome što UN može", ocjenjuje
Madeleine Albright.
Troškovi održavanja mira su se naglo povećali - sa 450 milijuna
dolara u 1990. godini na 3,3 milijarde u 1994. godini. Te su godine
republikanci dobili većinu u američkom kongresu i zavjetovali se da će
smanjiti američki doprinos proračunu UN-a.
Predsjedavajući Zastupničkog doma Kongresa Newt Gingrich izjavio je
da su se UN pokazale potpuno nesposobnima tamo gdje je doista trebalo
nešto učiniti.
Madeleine Albright i drugi američki dužnosnici zatijevaju od UN-a da
provede reforme i smanji troškove.
Ona isto tako traži da UN smanji broj zaposlenih, da se ubuduće ne
organiziraju skupe svjetske konferencije i da se smanji broj
mirotvornih misija, te da se zabrani raspoređivanje plavih kaciga sve
dok sukobljene strane jasno ne pokažu da žele mir.
Bivši podtajnik UN-a za mirovne operacije Brian Urquhart, kaže da je
najlakše UN gurnuti u propast.
"Puno je lakše zamisliti reforme UN-a nego ih provesti. Treba naći
zajednički jezik sa još 184 zemalja članica", upozorava Urquhart.
On predviđa da će želja SAD da promjeni UN trajati samo do
slijedećeg hitnog slučaja.
"Stalno se govori o samrti UN-a ali organizacija se i dalje hvata u
koštac sa problemima koje nitko ne može riješiti. UN su za to
najprikladniji", zaključuje Urquhart.
(Hina) gt fp
230951 MET oct 95