ZNANSTVENI KOLOKVIJ "STATUT GRADA ILOKA 1525."

ZAGREB, 20. listopada (Hina) - "Statut grada Iloka 1525." naslov je znanstvenog kolokvija koji je održan večeras u palači "Matice hrvatske" u Zagrebu. Kolokvij je organiziran u sklopu četverodnevne manifestacije "Dani Iloka '95.", koja se odvija od 17. do 21. listopada već četvrtu godinu za redom otkako je Ilok okupiran. U kolokviju su sudjelovali profesor na osječkom Pravnom fakultetu dr. Andrija Zdravčević i student mediavelistike u Budimpešti mr. Stanko Andrić. #L# Kolokvij su organizirali Muzej grada Iloka, Ogranak Matice hrvatske Ilok i Klub žitelja grada Iloka s namjerom da širu javnost bolje upoznaju s "Iločkim statutom" koji se ubraja među mlađe, mada ne i manje važne srednjovjekovne gradske statute. Donesen 1525. samo godinu dana prije turskog osvajanja Iloka, Statut je danas pohranjen u bečkoj Nacionalnoj knjižnici. U Hrvatskoj je objavljen prvi put tek 1938. godine na izvornom latinskom jeziku, zaslugom dr. Rudolfa Schmita koji ga je i pronašao u Beču, dok se njegov hrvatski prijevod pojavio u "Godišnjaku Matice hrvatske" 1971. Iločki statut čine pet knjiga u kojima su popisana prava, privilegije i slobode građana imale snagu zakona, kazao je prof. dr. Zdravčević. Prema njegovim riječima, hrvatsko-ugarski kralj Ludovik II. odobrio je donošenje Statuta zbog usluga grada Iloka u obrani kraljevstva od Turaka, ali i u želji da se njime pravno reguliraju novonastali društveno-politički odnosi na tom području monarhije. Statutom je Ilok dobio status posebnog, autonomnog entiteta u feudalnom susatvu, istaknuo je Zdravčević. Iločki statut predstavlja krajnji domet razvoja statutarnog prava na tlu Slavonije. Njegovom pojavom dolazi do pojave kapitalističkih odnosa na tom prostoru i kao takav on je jedan od najvažnijih pravnih spomenika u ranijoj hrvatskoj povijesti, zaključio je svoje izlaganje profesor Zdravčević. (Hina) rj sp 202204 MET oct 95